TEMA TJEDNA

KAKO ĆE SEKTORI POSLOVATI NAKON PROVEDBE MJERA IZ PAKETA JADRANKE KOSOR

u treći stup kao porezno priznati trošak. Takva bi mjera mogla dodatno potaknuti razvoj dobrovoljnih mirovinskih fondova, ali i kompanije na povećanje ulaganja i intenzivniji razvoj tzv. privatnih, zatvorenenih mirovinskih fondova. Treća je komponenta porezno rasterećenje gospodarstva s mjerama smanjenja generatora nelikvidnosti. – Dinamika i Vladina predanost u provedbi tih komponenata fundamentalno će i dalekosežno utjecati na razvoj i rast našeg tržišta kapitala u sljedećih nekoliko godina – kaže Šestanović.

Drvena industrija \nIZVOZ U MJERAMA NEDOVOLOJNO ZASTUPLJEN

Drvena industrija pozdravlja mjere, no Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa i predsjednik Udruženja drvene industrije u HGK, misli da izvoz nije dovoljno naglašen u drvenoj industriji i da bi trebao zastupljeniji u mjerama. – Pojedine grane moraju imati veću važnost jer je drvena industrija dominantna u tom segmentu, visoko je izvozno orijentirana i ima mnogo komparativnih prednosti. Čak 65 posto ukupne proizvodnje završava na inozemnim tržištima. Posebno treba pohvaliti rasterećenje gospodarstva i zauzimanje bolje pozicije na inozemnim tržištima, odnosno konkurentnost, kao i plan smanjenja poreza, do-prinosa i parafiskalnih nameta – kaže Jelčić.

Energetika \nMNOGO PLANOVA, NEDOVOLOJNO INFORMACIJA

Iako se u Programu često spominju ulaganja u energetiku, Bojan Reščec, direktor tvrtke RP Global CSE, mjere ocjenjuje pozitivnima, ali i veoma zakasnjelima: – Niz okolnosti negativno utječe na razvoj i ulaganja u sektor posebice obnovljivih izvora energije. Otežana provedba zakona i pravilnika, manjak koordinacije među državnim institucijama i ministarstvima direktno onemogućuju ulaganja. Iako su problemi prepoznati i predloženi načini rješavanja, ne rješavaju se, nego se gomilaju novi – kaže Reščec. Iako su vidljive prilike u projektima ulaganja u vjetroploja ili kogeneracijska postrojenja u industrijskim zonama, u HUP-u – CRO industriji smatraju da treba poboljšati regulatorne uvjete da bi se takvi projekti realizirali: – Program je za sada samo radni papir u kojem se energetika spominje samo jedanput, i to u poticanju investicijskih projekata s naglaskom na obnovljivim izvorima. Nije jasno koje su to investicije, faze ulaganja, na koji rok, koliko će stajati ni tko će ih provesti. Da bi se o utjecajima mjera moglo raspravljati, treba ideju iz Programa operacionalizirati i razraditi – misle u HUP-u – CRO industriji.

Kad je riječ o plinskom gospodarstvu, Ivan Topolnjak, direktor Termoplina, kaže da se najavljeni rast povezuje s cijenom nabave plina, na koju opskrbljavači nemaju utjecaja: – Usprkos nastojanjima opskrbljavača i operatera distribucijskog sustava u Programu nema naznaka da će se mjere primijeniti i na njihovo poslovanje, nego planirani rast cijene proizlazi isključivo iz poslovanja i gubitaka državnih tvrtki – tvrdi Topolnjak. Najveću opasnost vidi u provedbi mjera koje bi trebale ne samo ispraviti dosadašnje propuste nego i potaknuti na ulaganja i gradnju.

Poljoprivreda \nNAJVEĆI UDAR SMANJENJE POTICAJA

Iz mjera ne proizlaze nikakve povoljne prilike jer se one, osim što se u njima navodi smanjenje poticaja, ni na koji drugi način ne odnose na poljoprivredni sektor – kaže Stipan Bilić, direktor Kondina, i dodaje da ni dosadašnji poticaji nisu povećali poljoprivredni proizvodnju. Saborска zastupnica SDP-a Dragica Zgrebec kaže pak da nema nijedne razrađene mjere, a Programom nije zadovoljan ni Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koji kaže da s njima nitko nije kontaktirao radi izrade mjera i da im ništa ne vjeruje. Optimističniji je predsjednik HSS-a Josip Friščić, koji kaže da će pozitivna posljedica biti bolja likvidnost, od čega će poljoprivredne tvrtke imati koristi. On očekuje i pad kamatnih stopa zbog mogućeg smanjenja rizika poslovanja. Direktor Croatiastocha Branko Bobetić smatra da negativan trend u sektoru proizvodnje svinjskog i govedeg mesa, smanjenje proizvodnje i povećanje uvoza, nije prepoznat u mjerama. – U mjerama fiskalne politike predviđeno je znatno smanjenje direktnih poticaja ukupnoj stočarskoj proizvodnji. Ako se novim Zakonom o potporama ne uspije osigurati primjena sredstava potpore stočarskoj proizvodnji, teško možemo očekivati zaustavljanje negativnih trendova – kaže Bobetić.

Metalska industrija \nMJERE SU PRILIKA, NJIHOVA NEPROVEDBA OPASNOST

Zoja Crnečki, voditeljica Odjela za metalnu industriju u HGK, Program ocjenjuje pozitivnim, no da bi ponuđene mjere pokazale rezultate, nužna je njihova kvalitetna, jednostavna i jasna razrada, odnosno operacionalizacija: – Očekujemo jasniju potporu industriji, posebno izvozno orijentiranoj. Podupiremo konkretne mjere, npr. smanjenje opće nelikvidnosti, održavanje rokova od 60 dana, jače poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj, poticanje investicijskih projekata i slično, no zanimamo nas mehanizam njihove kvalitetne i učinkovite provedbe – kaže Crnečki i dodaje da su mjere prilika, a njihova neučinkovita provedba opasnost.

—\n\nSuradnici: Matilda Bačelić, Tatjana Brebrić, Marija Čekada, Edis Felić, Gordana Gelenčer, Antonija Knežević, Amir Kulenović, Željka Laslavić i Jasmina Trstenjak\n\nranju povećanja proizvodnje u zemlji. Kreiranje potrebno kapitala u proizvodnim i trgovačkim djelatnostima jedina je ozbiljna mjera koja može potaknuti proizvodnju- kaže Bilić. Kako će za podmirenje dugova države sigurno biti potrebno dodatno se zadužiti, pitanje je koliko će sredstava ostati na raspolaganju poduzetnicima. No, snažniji rast potražnje za kreditima, ponajprije tvrtki u državnom vlasništvu, objašnjava analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić, mogao bi usporiti trend pada kamatnih stopa: – Na kretanja kamatnih stopa velik utjecaj imat će i kretanje likvidnosti u financijskom sustavu. Ako Vlada skorašnjim rebalansom proračuna ne zahvati samo prihodovnu stranu nego i rashodovnu te na taj način dokaže spremnost provođenja predloženih reformi, ne treba isključiti ni mogućnost da HNB prema potrebi ipak otpusti dodatnu likvidnost u sustavu tijekom 2010. – kaže Šantić, što znači da bi se u zemlji ipak mogla pronaći sredstva za kreditiranje poduzetnika. Tako se, ponovno, na kraju sve svodi na političku volju, daljnju razradu nejasnih mjera te nadu da će se za sve to pronaći dovoljno novca. ▶️\n“`

Page 2

smatra direktorica Razvoja brenda Iva Johan iz Magme. Pozicioniranje brenda Urban Republic, prema Johaninim riječima, gotovo se nije promijenilo otkako samo zapali u krizu. Brend kojim ona upravlja i dalje se obraća mladoj populaciji koja prati modne trendove te traži kvalitetu i prihvatljivu cijenu.

Dodatna vrijednost

• Recessija je, u svakom slučaju, uvjetovala manju potrošnju stanovništva, zato je trebalo pronaći načine da se smanji utjecaj krize na poslovne rezultate. Naš brend Urban Republic to je postigao inovativnom prezentacijom na lokacijama Magma Lifestylea na kojima u jedinstvenome prodajnom prostoru svojim kupcima pružamo mnogo više. Takav je pristup utjecao i na brend: još se čvršće etablirao na položaju koji je već imao među svojom publikom, ali važno je naglasiti i da se približio kupcima koji prije krize nisu kupovali naše proizvode – kaže Johan i dodaje da su povećanjem segmenta tržišta uspjeli održati pozitivne trendove.

Približavanje brenda Urban Republic kupcima koji prije nisu kupovali Magmine proizvode značilo je proširenje, pa su tako kupcima ponudili nov asortiman i povećali sadašnji te uveli novu, ekološku kolekciju odjeće proizvedene od organskog pamuka. Te su promjene za identitet brenda značile prilagodbu i izmjenu komunikacije s kupcima. Okosnica te komunikacije Magmina su prodajna mjesta.

Luksuzna se roba među prvima našla na udaru recesije. Autohtone gastronske delicije ubrajaju se u tu skupinu proizvoda. Tvrtka Izvorno.hr zbog općeg pada potrošnje, kaže njezina direktorica, ujedno brend-menadžerica Danijela Kudoić, morala uložiti dodatne napore u razvoj i prezentaciju svog brenda, djelomično promijeniti poslovnu strategiju i pronaći nove prodajne kanale.

• Budući da smo najjači u veleprodajnom segmentu, glavne promjene odnosile su se na povećanje maloprodajnog asortimenta i veću orijentaciju na širu potrošačku publiku. Zatim smo povećali ulaganja u brend, i to prije svega u ambalažu i pakiranja, da bismo kupcima ponudili dodatnu vrijednost svojih proizvoda. Unatoč krizi osmisli smo i neke nove linije proizvoda za velike i male potrošače te za one s dubljim i nešto plićim džepom – kaže Danijela Kudoić.

Page 3

SISTEMSKI INTEGRATORI\n\n## Manje tvrtke žele profitirati od HT-ova preuzimanja Combisa\n\nDok se veći sistemski integratori, poput King ICT-a, okreću poslovima u regiji, tvrtke kao što su Recro-net i Storm nadaju se da će im Combisov odlazak u okrilje HT-a ostaviti slobodan prostor u drugim telekomunikacijskim kompanijama.\n\nNedavna objava najvećega domaćeg telekoma HT-a o preuzimanju Combisa, jednog od najjačih domaćih sistemskih integratora, pod povećalo je stavila jedan od najprofitabilnijih segmenta ICT industrije, koji u pravilu tvrtkama donosi veće prihode od klasične prodaje hardverske opreme. Prema stručnim procjenama taj dio tržišta vrijedi milijardu i pol kuna, a od projekata sistem-integracija u privatnom i državnom sektoru zarađuje 30-ak tvrtki.\n\nNajjačim tvrtkama smatra se prvih desetak tvrtki na listi koju svake godine objavljuje analitička kuća IDC. Među njima su prema ostvarenim prihodima prve pozicije u 2008. zauzele domaće tvrtke King ICT, Combis, a tek nakon njih slijede jaki regionalni i svjetski igrači poput S&T-a, IBM-a Hrvatska i HP-a. Od ostalih na listi su Comping, Computech, Comping, Apis IT, Exor te Recro-net i Storm, koji kao i Combis uvode istu tehnologiju i poslovni sofer.\n\n### Važnost certifikacije stručnjaka\nStanje sektora sistemskih integracija vrlo je konkurentno, s mnogo tvrtki koje imaju potrebne kompetencije za kvalitetno obavljanje posla. Naime, sistemskih integracija u pravilu se svodi na postavljanje informatičke opreme i adekvatnog poslovnog softvera u različite industrije, a najvažnije u svemu jesu pamet\n\n—\n\npiše MARIJA ČEKADA\[email protected]\n\n—\n\n1,5 milijardi kuna vrijednost je godišnjih poslova na tržištu sistemskih integratora u Hrvatskoj.\n\n—\n\nKONKURENTI\n\n—\n\nNOVA KONKURENTSKA PRIJETNJA\n\nMultinacionalni dobavljači IT opreme sve češće ulaze na tržište integracija\n\nDanas na tržište sistemskih integracija sve više ulaze i multinacionalne tvrtke poput HP-a, koje se doživljavaju kao dobavljači IT opreme. Tako, globalno promatrajući, Hewlett-Packardov servis danas čini 30 posto ukupnog poslovanja i odnosi se na sve sektore i industrije. U Hrvatskoj, ističe Alojzije Jukić, regionalni direktor za segment poduzeća, taj udio još nije na toj razini – servis je 15 posto ukupnog poslovanja.\n\n- Ključni sektori na koje se nastojimo orijentirati jesu javni, telekomunikacijski i financijski – po-ručio je Jukić.\n