Home / Biznis i politika / Potezi bez posljedica

Potezi bez posljedica

Predsjednik i premijerka imaju različite koncepcije vanjske politike. Ustraje li premijerka na obrani državne politike iz devedesetih, međusobni vanjskopolitički rat neizbježan je a je riječ tek o stilskim nijansama Predsjednikova sarajevskoga govora, o lošoj komunikaciji ili o (legitimnoj) borbi za prevlast, vanjskopolitički sukob predsjednika Josipovića i premijerke Kosor možda bi se i mogao stišati. No ovdje je riječ o dvjema bitno različitim vanjskopolitičkim koncepcijama, koje su prošli tjedan eskalirale u sukob s perspektivom dugog rata.

Premijerka je nastavila tradicionalnu HDZ-ovu vanjskopolitičku naslonjenost na SAD, od kojeg je već na početku mandata dobila presudnu podršku – od sporazuma sa Slovenijom i deblokadom pregovora s EU do nedavne većere kod predsjednika Obame u formatu NATO-članica Istočne i Srednje Europe. Nije to bila samo večera, već i poruka o ulozi NATO-a i Hrvatske kao članice u rješavanju regionalnih sigurnosnih izazova. Prije svega se to odnosi na BiH. HDZ-u kao stranci konzervativnog svjetonazora američka je politika bliska i zato što su u njenom središtu država i nacionalni interes. Georgeu Bushu nije bio nikakav problem na Markovu trgu izgovoriti: ‘Vi ste krvlju platili svoju slobodu i nitko vam je više neće oduzeti.’ Obama bi to rekao drukčije.

Potezi bez posljedica

To su vrijednosti koje ni jednoj europskoj stranci lijevog svjetonazora nisu prioritetne, pa čak ni bliske. Pa ni hrvatskom SDP-u, koji, uz to, još ima i nasljeđe jugoslavenskoga komunizma. I zato nije slučajno što je premijer Račan saveznika potražio u Londonu, što je Zoran Milanović odbio slušati Busha na Markovu trgu, što je aktualni predsjednik Josipović još prije dvije godine bio rezerviran prema NATO-u zagovarajući referendum. To je sukladno vrijednostima ljevice.

No vanjska politika je, uz obrambenu, u svojoj biti najkonzervativnija politika. I svaka je ozbiljna država vodi s pozicija države, a ne nadnacionalnih vrijednosti. Upravo zato je gorljivi protivnik NATO-saveza Joschka Fischer postao najveći zagovornik NATO-ove intervencije na Kosovu čim je postao vanjskopolitički ministar u lijevoj Schroederovoj vladi. Ali, za razliku od Njemačke, Hrvatska nije ozbiljno ustrojena država i zato predsjednik Josipović može vući poteze sasvim netipične za vanjskopolitičku arenu. Bez posljedica.

Kao predsjednik države pred parlamentom BiH optužio je hrvatsko političko vodstvo iz devedesetih za zločinački potvrdio u BiH. Učinio je to u uoči razgovora o novom preustroju BiH, kada je zadaća svakog predsjednika države osigurati što bolju političku poziciju za svoju državu i svoj narod. Bošnjacima je u pomoć priskočila Turska, pa je s ciljem jačanja bošnjacke pozicije šef turske diplomacije prije nekoliko mjeseci u Sarajevu veličao demokratske dosegne Otomanskog Carstva preporučujući ga kao model stabilnosti. Dan prije Josipovićeva govora u BiH parlamentu Haris Silajdžić je na mostarskom sajmu prozvao London da štiti i relativizira srpsku agresiju. Boris Tadić je pak, prije dolaska u Mostar politički ciljano posjetio Jasenovac. Dakle, obojica igraju čvrsto, nacionalnim kartama.

Tadićevo zakucavanje

U odnosu sa srpskim predsjednikom Tadićem, predsjednik Josipović gubi postupno i nijansirano. U Opatiji u neformalnoj atmosferi otvara pitanje povlačenja međusobnih tužbi za genocid. Za koje je nadležna Vlada. Dan poslije u Bruxellesu Tadić dvaput zakucava Josipoviću: krivicu za rat u BiH jednakomjerno dijeli Miloševiću i Tuđmanu i najavljuje da će razmijeniti podatke o nestalim Srbima u Hrvatskoj. A ima i nestalih Hrvata. Predsjednik Josipović šuti. Ovih dana predsjednik Tadić najavljuje zajedničke udžbenike povijesti za cijeli zapadni Balkan. Predsjednik Josipović se smješka. Predsjednik Tadić čini sve da regionalno ojača i politički ekskulpira Srbiju relativizacijom i podjelom krivnje. Predsjednik Josipović asistira.

Posljedice su previdive. U budućim razgovorima o BiH slabi hrvatsku političku poziciju i partnersku vjerodostojnost ne samo (samo)optužbama, već i time što država ima dvije oprečne vanjske politike. Ustraje li premijerka Kosor na obrani državne politike iz devedesetih, međusobni vanjskopolitički rat neizbježan je. Odustane li zbog unutarnjih razloga, Hrvatska će svoje nacionalne interese podrediti višim ciljevima zapadnog Balkana, pozicionirajući se kao predvorje proširene Srbije i pobošnjačene BiH. Ali će nam zato svi pljeskati. 📚

Page 2

“`markdown

Telekomunikacije\n\n- Koliko je važna uloga visokokvalificiranih stručnjaka, odnosno stručnjaka koji imaju strano iskustvo?\n – Naš tim sastoji se od 180-ak visokokvalificiranih stručnjaka, a njihovo znanje i iskustvo je u cijeloj priči, naravno, veoma važno. Zapravo, naši zaposlenici naši su najveći kapital, čine snagu i temelj naše tvrtke. Oni dobro poznavaju i posao i tržište i ključan su kotačić u cjelokupnom poslovnom razvoju.\n\n- Kakvi su vaši investicijski i drugi planovi za budućnost, odnosno za 2010., ali i za idućih nekoliko godina? Hoćete li uvesti neke promjene?\n – Metronet je u posljednjih nekoliko godina investirao znatna sredstva. To je bila snažna faza razvoja i izgradnje osnovice mreže, kako fizičke optike tako i NGN-koncepta mreže. U idućem razdoblju Metronet namjerava uložiti znatna sredstva u razvoj mreže i usluga, ali za razliku od prijašnjeg investicijskog ciklusa ovaj će primarno biti potaknut spajanjem novih korisnika na Metronetovu optičku mrežu, realizacijom novih usluga i IT rješenja.\n\n- Na koje ćete segmente staviti naglasak i zašto?\n – Javna uprava i gospodarstvo – pitanja liberalizacije telekom-tržišta i transparentnost javne nabave – to su ključni faktori na kojima opravdano temeljimo napredak i razvoj tvrtke.\n\n- Koji je vaš osnovni motiv, a koji cilj vođenja uspješne strategije?\n – Diferencirati se na telekom-tržištu i poduzimati aktivnosti na prepoznavanju tvrtke kao najbolj izbora za poslovne korisnike, biti prepoznat kao telekom nove generacije s najuvremenijom tehnologijom i vlastitom optičkom infrastrukturu te kvalitetno komunicirati i izgrađivati dugoročno partnerstvo s potencijalnim i postojećim korisnicima.\n\n—\n\ni IT rješenja za poslovne korisnike. Dapače, upravo zbog najpovoljnijeg omjera između cijene i kvalitete na hrvatskome tržištu i sve veće potražnje za takvim uslugama na tržištu Metronet je tijekom posljednjih 15 mjeseci jedna od rijetkih tvrtki koja je povećala broj zaposlenih, prihod i EBITDA-u.\n\n- Kakve novosti i usluge nudite korisnicima? Na čemu je fokus?\n – Radi boljeg uvida i nadzora nad troškovima Metronet je omogućio žajući im usluge koje njima stvaraju dodatnu vrijednost i koje će im poboljšati poslovanje, uspostavljajući dugoročne odnose s korisnicima koje će obje strane vrednovati.\n\n- Koliko su korisnički paketi trenutačno najtraženiji i zašto? Koje su njihove prednosti?\n – Metronet nema korisnički paket koji bi bio najprodavaniji i najtraženiji. U tvrtki se fokusiramo na pružanje kompletnih telekomunikacijskih, IT rješenja i usluga za korisnike pružajući visoke standarde dostupnosti usluge i nadzora nad mrežom te, zbog činjenice da se nude kompletna rješenja, na uštedu i na CAPEX-u i na OPEX-u za korisnike uz omogućavanje poboljšanja komunikacija i poslovanja krajnjeg korisnika.\n\n- Po čemu se izdvajate od konkurencije i na koji način se borite protiv nje?\n – Upravo po navedenoj činjenici da Metronet može ponuditi kompleksna ICT rješenja i usluge, omogućavajući korisnicima one stop shop, i po tome što ima najrazgranatiju optičku mrežu. Dakle, sve to omogućava Metronetu da nudi kvalitetne usluge korisnicima i da bude korak ispred razvijajući i dugogodišnja partnerstva s poslovnim korisnicima. Odnos s korisnicima je partnerski, često i savjetodavan jer Metronet nudi i preporučuje optimalna rješenja za korisnika razvijajući B2B odnose.\n\n- Koliko vam je važno praćenje trendova na domaćem tržištu, ali i na stranim tržištima?\n – Praćenje trendova i katkad kreiranje istih uvijek je važno, ali nije presudno za uspjeh tvrtke. No smatramo da je za Metronetov uspjeh na tržištu najvažnije imati otvoren odnos s korisnicima, pružajući im usluge koje njima stvaraju dodatnu vrijednost i koje će im poboljšati poslovanje, uspostavljajući dugoročne odnose s korisnicima koje će obje strane vrednovati.\n“`