Ravnatelj novoosnovanoga Klastera intermodalnog prijevoza smisao udruživanja vidi u tome da se članice svojim projektima izbore za sredstva iz fondova EU, ali da se projekti šalju s jedne adrese. Iznos tada više ne bi bio 20, već 200 milijuna eura.
Vladari mora, cesta, pruga i rijeka, ujedinite se! Jednostavnim rječnikom, to je ono što pokušava ravnatelj novoosnovanoga Klastera intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj Dražen Žgaljić. Mlad, perspektivan, apolitičan i zna kako doći do novca. Idealan za trenutačnu situaciju u hrvatskom prijevozništvu koje, gdje god pogledali, puca po šavovima ili kasni za konkurencijom.
Žgaljić potječe iz poduzetničke obitelji koja se bavi izdavaštvom, u srednjoškolskim danima bio je zaluđen računalima, ali život ga je odnio u drugom smjeru. Upisao je Pomorski fakultet, smjer nautike. S obzirom na to da se situacija u pomorstvu uvelike promijenila, niti su plaće, ni povlastice za pomorce jednake kao prije, umjesto u morsku, Žgaljić je uplovio je u bračnu luku i zapošlio se u Centru za razvoj unutarnje plovidbe u Zagrebu, gdje je četiri godine radio na izradi projekata i projektne dokumentacije za europske fondove.
Bio je jedan od ključnih ljudi Centra, vodio je glavne projekte i pomagao Damiru Obadu, izvršnom direktoru, postaviti Centar na noge. Sa željom da se vratiti obitelji u Rijeku, sudjelovao je u osnivanju Hrvatske udruge za promicanje međuobalnoga prometnog povezivanja (SPC), a prije godinu i pol dana postao je njen ravnatelj. Dosad se međuobalno povezivanje u Hrvatskoj svodilo jedino na tzv. feeder brodove i bilo je besmisleno da se dva milijuna kuna na godinu troši na promociju nečega što ne postoji. Logično je da se prvo razviju kvalitetni projekti pa tek onda krene u promociju – smatra Žgaljić, koji u Klasteru vidi prostor za cjeloživotnu karijeru.
Bivši i sadašnji suradnici smatraju ga idealnom osobom za udruživanje prijevoznih sektora jer stručnost cijeni više od funkcija, a operativnost više od teorije. Stalno je na putu i u razgovorima s pomorskim agentima, upravama luka, brodarima. Veliki broj manjih tvrtki nema mogućnosti za razvoj, pa im Žgaljić često osmišljava projekte na kojima bi mogle udružiti snagu, naći izvor financiranja i implementirati ideje. Prometni stručnjaci smatraju da bi Žgaljić mogao odigrati i važnu ulogu u iniciranju nove strategije prometa, jer je postojeća zastarjela i neprimjenjiva u današnjim odnosima na europskom tržištu.