Home / Financije / Tko će plaćati odvjetnike kad rade kao Šukerovi doušnici?

Tko će plaćati odvjetnike kad rade kao Šukerovi doušnici?

‘Dupliranje kapaciteta’ Državna tijela koja rade na sprječavanju pranja novca dobivaju za to novac iz proračuna, a odvjetnik iste poslove treba raditi bez naknade iz proračuna.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisu, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatele Lidera kao pojedine u njihovim neravnomjernim sporovima protiv glomazne državne uprave.

Rebaju li se odvjetnici pridržavati profesionalne tajne ili ‘cinkati’ svoje klijente Financijskom inspektoratu na osnovi propisa o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma? U odvjetničkoj komori održan je seminar kao ‘službeni oblik edukacije odvjetnika i odvjetničkih društava u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma’.

Seminar su zajednički organizirali Ured za sprječavanje pranja novca i Financijski inspektorat, a o svojoj ulozi u organizaciji tog seminara u Odvjetničkoj komori nisu htjeli govoriti premda su ustupili prostor organizatorima seminara. A što o seminaru misle odvjetnici, bilo je vidljivo po odzivu: u dvorani je sjedilo 30-ak uglavnom mladih odvjetničkih vježbenika (od samo u Zagrebu oko 1.300 odvjetnika).

Zašto Hrvatska odvjetnička komora ne objavi jasno i glasno svoje stajalište? Obveznici primjene propisa o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma su odvjetnici, a ne Odvjetnička komora. Na pitanje što je službeni seminar a što neslužbeni, u Komori su rekli da pojam ‘službeni seminar’ zapravo ne znači ništa, nego da je to osoba koja se brine o web-stranici napisala slučajno. Je li isto tako slučajno na istoj stranici bio objavljen i informativni upitnik koji su odvjetnici trebali popuniti i dostaviti Financijskom inspektoratu?

Na napis o famoznom informativnom upitniku u ovoj rubrici 5. veljače 2010. pod naslovom ‘HOK traži da odvjetnici postanu doušnici financijskih inspektora’ reagirao je Leo Andreis, predsjednik HOK-a. Andreis je objašnjavao da je istina kako je na web-stranici objavljena obavijest da odvjetnici popune informativni upitnik i dostave ga Financijskom inspektoratu Ministarstva financija do 31. siječnja 2010. godine. No riječ je bila o informativnom upitniku koji nije stvarao nikakve obveze prema odvjetnicima, dokazivao je tada Andreis i pritom izbjegao jasno izraziti stav o tome trebaju li odvjetnici biti doušnici financijskim inspektorima.

No pravo je pitanje kako klijenti mogu znati kad odvjetnik radi za njih, a kad kao doušnik Financijskog inspektorata. Bilo bi korakno propisati kao obvezu odvjetnika da upozori stranku, prije nego što stranka uopće zine, na sve rizike kojima se izlaže i na sva ograničenja odnosa povjerljivosti između stranke i odvjetnika koja proizlaze iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Nije manje važno ni pitanje tko treba plaćati odvjetnika ako radi kao doušnik Financijskog inspektorata, ako odvjetnik treba obavljati sve radnje u vezi s ‘due diligenceom’, dubinskom analizom (utvrđivanje identiteta, utvrđivanje stvarnog vlasnika, ma što pojam ‘stvarni’ označavao itd.). Ako državna tijela koja rade na sprječavanju pranja novca dobivaju za to novac iz proračuna, zašto bi odvjetnik privatnik radnje iz Zakona trebao raditi bez naknade iz proračuna?

Zašto se predstavnicima Financijskog inspektorata podrazumijeva da se na doušništvo koje odvjetnik treba obavljati besplatno ne bi mogao zaračunati porez kad se može zaračunati ako odvjetnik pruži klijentu besplatnu uslugu?

Budući da je kod dubinske analize posve sigurno riječ o prikupljanju osobnih podataka, zar se i na to ne trebaju primjenjivati odredbe iz Zakona o zaštiti osobnih podataka? Primjerice, prethodno dobivanje izričite dozvole stranke i prethodno upozorenje na svrhu u koju se podaci prikupljaju?