-
HEP je navodno tražio 17-postotno povećanje. Koliko se zapravo tražilo i jeste li već analizirali zahtjev? – Stručni posao odrađujemo detaljno i u skladu s tarifnim sustavima koje je donijela HERA. Još se radi na tim predmetima i nakon odluke Upravnog vijeća HERA-e mišljenje odlazi u Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.
-
Ako ste vi samo posrednik koji nema posljednju riječ, koja je HERA-ina funkcija? – Mi pripremamo kompletnu stručnu analizu za Ministarstvo i gospodarstva i Vladu, koja sasvim sigurno gleda HERA-in prijedlog. Do sada su se uz minimalne korekcije svi HERA-ini prijedlozi prihvaćali. Ključna je stvar da se vodi briga i o potrošačima i o energetskim subjektima, ali i budućnosti. Zato postoji HERA, koja će pokušati neovisno o jednima i drugima, dakle objektivno, analizirati potrebe.
-
Energetski subjekti moraju vam podastrijeti sve potrebne dokumente da bi opravdali poskupljenje. Koji je povod HEP imao i jeste li tražili od njega dokumentaciju o poslovanju? – O detaljima ne možemo razgovarati jer bi to bilo suprotno uobičajenoj praksi. HERA nikad nije komentirala predmete u obradi. Mnogo je energetskih poduzeća koja se bave proizvodnjom, distribucijom i opskrbom toplinskom energijom s obzirom na promjenu cijene plina s prvom siječnjem ove godine zatražilo korekcije. Ima mnogo zahtjeva u tom smislu, ali ni o jednom ne možemo razgovarati. Mi smo tu samo karika u lancu. Kad naše mišljenje dođe u Ministarstvo, tada s njima možete razgovarati o svim, pa i našim, detaljima.
-
Na čemu se temelji vaše stručno mišljenje? – Dok je procedura takva kakva jest, nismo u poziciji da bismo o tome mogli javno raspravljati. To bi bilo neprofesionalno. Kad se promijeni zakon, a promijeniti će se s obzirom na treći energetski paket donesen u Europskoj uniji, koji je i Hrvatska dužna uključiti u svoje zakonodavstvo, uloga i pozicija HERA-e tada će, vjerojatno, biti drukčija. Tada ćemo, vjerojatno, moći voditi i javnu raspravu.
-
Koliko ste kao agencija neovisni? Nisu li vani takve agencije mnogo samostalnije? – Neovisni smo u djelu rada koji danas obavljamo. Isto je u zemljama EU. Hrvatska ima Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti koji vrlo jasno propisuje naše ovlasti. U prvom nam koraku nije dana ovlast da utvrđujemo cijene. Da budem iskren, mislim da i ne bi bilo logično da u startu, kad nemate institucije, stručne službe, educirane ljude ni iskustva, preuzmete obvezu koju zapravo niste sposobni prihvatiti. Danas je HERA spremna, donijeli smo sve vrijedeće propise i sposobni smo se nositi s ovlašću donošenja cijene za cjelokupni hrvatski energetski sektor.
-
Vlada uvjerenje da je HERA izrasla iz HEP-a, pa se može posumnjati u objektivnost. – To nije točno. HERA je posljedica restrukturiranja energetskog tržišta svih zemalja EU, a u taj se proces uključujemo i mi kao zemlja kandidatkinja. Prvi paket energetskih zakona donesen je 2001. i tada je počela reforma energetskog sektora. U prvom paketu bilo je definirano i pteročlano Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti, međutim nije imalo nikakvu stručnu službu. U to je vrijeme Energetski institut ‘Hrvoje Požar’ bio stručni servis Vijeća, no takva se koncepcija dugoročno nije mogla održati. Nakon toga, 2004., kad je donesen drugi paket energetskih zakona, osnovana je HERA sa svojim stručnim službama. Sada slijedi donošenje trećeg paketa.
-
Koje će promjene HERA-i donijeti treći paket energetskih zakona? – U prvom paketu bilo je definirano i pteročlano Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti, međutim nije imalo nikakvu stručnu službu. U to je vrijeme Energetski institut ‘Hrvoje Požar’ bio stručni servis Vijeća, no takva se koncepcija dugoročno nije mogla održati. Nakon toga, 2004., kad je donesen drugi paket energetskih zakona, osnovana je HERA sa svojim stručnim službama. Sada slijedi donošenje trećeg paketa. HERA ne nadzire poslovanje HEP-a i HROTE-a, nije nadzorni odbor svih energetskih tvrtki u Hrvatskoj. Ona ne smije utjecati na poslovanje nijedne tvrtke.
-
HERA će preuzeti ovlasti donošenja cijena za sve regulirane energetske djelatnosti. Dosad smo vršili nadzor i ako smo primijetili da subjekt ne primjenjuje ono što je zakonski doneseno, nismo mogli donijeti rješenja ili korigirati to. Morali smo prijavljivati Državnom inspektoratu. Taj dio ovlasti prijeći će na HERA-u, ona će moći završiti postupak i dati rješenje, pa i imati ovlasti da izrekne određene kazne.
-
Izdajete i rješenja za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača. Takvih je samo devet, a u Ministarstvu gospodarstva je 300-tinjak zahtjeva. Interesa ima, zašto se ne olakša taj prilično kompliciran proces? – Nisam siguran da je to točno. Svojedobno je izvršen veliki pritisak na nas zbog nekih možda nepotrebnih dokumenata. No uključivši se, uvidjeli smo da se sukladno pravilnicima vrlo brzo izdaje potrebna dokumentacija. Odgovorno tvrdim da regulativa nije komplicirana, no potencijalni investitori katkad bi htjeli rješenja preko noći, a procedura koja omogućuje sigurnost mora se poštovati. Podupirem taj način rada. Ako se u bilo kojem segmentu primijeti korak koji se smatra nepotrebnim, postoje udruge i institucije, ja sam za to da se na to javno upozori.
Nisam odgovoran za malverzacije u HEP-u, to morate pitati njih
Budući da treba podastrijeti šezdesetak papira i izdvojiti desetak tisuća kuna, a uz to i pozamašnu svotu uložiti u opremu i gradnju, koliko je ulaganje u obnovljive izvore zapravo isplativo? – Nijedan obnovljiv izvor energije danas nije isplativ prema komercijalnim uvjetima, zato država daje poticaj. To je cijena zaštite okoliša i budućnosti, i Hrvatska se odlučila za relativno dobar sustav. Ugovor na 12 godina s fiksnom cijenom zapravo je rok povrata te investicije.
Poticaj prikuplja HEP, a isporučiti ga treba HROTE. No prikupljena 164 milijuna kuna HEP nije prebacio na njegov račun. Pojavile su se insinuacije da ste znali za to, ali prešutjeli dug. Do koje mjere, zapravo, seže vaša odgovornost? – Oni nama mogu dati do znanja neke stvari, ali HERA nema ovlasti da bi prema tomu išta mogla učiniti. Ako je bilo kakvih problema, i mi i javnost trebali smo o tome biti izviješteni. No ja čak ne vidim probleme osim što je novac sačuvan na HEP-ovu računu. Ključno bi bilo da HROTE nije mogao isplatiti poticaj povlaštenim proizvođačima jer nema novca. Naravno da je novac trebao biti prebačen na HROTE-ov račun, no nije nastala nikakva šteta. Taj bi problem trebali riješiti nadležno Ministarstvo, HEP i HROTE.
Smatrate li se suodgovornim za HEP-ove malverzacije? – To je preteška riječ. Ja sam nadležan za HERA-u, a o HEP-u morate pitati njih.
Mnogo se govori da je novac zapravo potrošila Uprava HEP-a. – Ma, novac ne može tek tako nestati. HROTE je osnovala država, HEP također. Vrlo je jasno propisano tko komu daje izvješće i tko je zadužen za što. HERA ne nadzire poslovanje HEP-a i HROTE-a. Kad bi to bilo tako, onda bi HERA funkcionirala kao nadzorni odbor svih energetskih tvrtki u Hrvatskoj, što je nemoguće i pomalo besmisleno. Poslovanje tvrtke nadzire nadzorni odbor, a poslovanje vodi uprava. HERA ne smije utjecati na poslovanje nijedne tvrtke.
Zar u planu poslovanja koji vam je HEP dužan dostaviti nije bio vidljiv ‘višak’ na HEP-ovu računu? – Naša je uloga pratiti tarifnu cijenu za koju smo dali stručno mišljenje. To je funkcija nas kao regulatora, a ne pratiti njihovo svakodnevno poslovanje. Da odgovaramo za poslovanje svih tvrtki, bismo superevizor.
Ipak, lani ste donijeli odredbu prema kojoj poduzetnici koji ne sklope ugovor s HEP-om – Opskrbom plaćaju 20 posto skuplju struju i tako zaštitili HEP kad je cijena trebala pasti. Niste li izašli izvan svoje nadležnosti? – To se dogodilo onog trenutka kad je zakon odredio da na tarifama ostaju samo kupci iz kategorije kućanstava, a svi poduzetnici ostaju na tržištu i imaju prijelazni rok od šest mjeseci u kojem su trebali sklopiti ugovor s opskrbljivačem povlaštenih kupaca u HEP-u. Ključni je problem što u Hrvatskoj nema drugog opskrbljivača iako je izrađen zakonodavni okvir kojim je omogućeno da kupcima bilo tko iz Hrvatske ili inozemstva ponudi drugu cijenu.
Zašto se na tržištu električne energije još nije pojavio konkurent HEP-u? – HEP-ova cijena još je toliko niska da nije interesantna konkurenciji. Međutim, zbog krize na tržištu pojavili su se određeni viškovi električne energije koji se mogu pojaviti po nižim cijenama, zato se može očekivati da će se uskoro pojaviti i drugi opskrbljivači. Budućnost bi mogla donijeti i konkurenciju i bolje ponude, ali hoće li one biti niže, ne mogu jamčiti.
Kad ćete raspisati natječaj za nabavu električne energije? – Do kraja godine trebali bismo raspisati natječaj za utvrđivanje cijene električne energije za tarifne kupce. Budući da ima neuskladenosti između Zakona o javnoj nabavi i Zakona o tržištu električne energije, bit će nužno donijeti neke promjene, a kako je u tijeku usklađivanje našeg zakonodavstva s trećim paketom, ta će se korekcija vjerojatno izvršiti u sklopu toga. Tada će se definitivno odlučiti kako raspisati natječaj i je li on uopće moguć u ovom trenutku.
Analizirate i tržište. Kakva je budućnost hrvatskog energetskog tržišta? – Zakonodavni proces usklađivanja s pravnom stečevinom EU ove godine završava. Treba provoditi mjere za poticanje razvoja tržišta u Hrvatskoj, to je nužan korak. Hrvatska mora pratiti razvoj regionalnog tržišta i moramo biti svjesni da smo mala država s malo kupaca i malim tržištem. Dobar su potez povukli Španjolska i Portugal, koji su sklopili međudržavni ugovor da bi stvorili veće tržište i uvjete za razvoj. I mi moramo poticati razvoj tržišta i opredijeliti se kako ćemo se uključiti u razvoj regionalnog tržišta.
