piše TATJANA BREBRIĆ

Samo 20-ak tvrtki u Europi bavi se proizvodnjom staklenih ampula za farmaceutiku, a u Zagrebu su čak dvije. I dok ta industrija u Europi raste jedan posto na godinu, jedan domaći igrač kaže da raste stopom od 500 posto.

Više od 400 milijuna staklenih ampula godišnje bude proizvedeno u Hrvatskoj, a najveći dio biva plasiran u izvoz. Onima koji znaju što su staklene ampule i čemu služe, taj podatak možda i nije nepoznat, ali kako se velika većina s tim proizvodom toliko rijetko sreće da ga lako zaboravi, teško je vjerovati da mnogi znaju da su one hrvatski izvozni proizvod.

Pojednostavljeno, ampula je staklena ambalaža koja se rabi u farmaceutskoj industriji za čuvanje lijekova i drugih supstanci. Samo 20-ak tvrtki u Europi bavi se proizvodnjom staklenih ampula za farmaceutsku industriju, a u Hrvatskoj su se igrom slučaja smjestile čak dvije, i to u Zagrebu. I dok ta industrija u Europi raste jedan posto na godinu, jedan od dvojice domaćih igrača kaže da u toj istoj industriji raste stopom od 500 posto, a obje se tvrtke redovno kute nagradama Hrvatske gospodarske komore za uspješno poslovanje.

Zanimljive stvari događaju se na tome malo poznatom tržištu i unatoč tomu što se u posljednje vrijeme čini da su hrvatski izvoznici mala grupa u kojoj su apsolutno svi dobro poznati, još uvijek se mogu naći proizvođači o kojima se zna vrlo malo a uspješni su izvoznici.

Proizvodnja takvih i sličnih proizvoda u Hrvatskoj razvijena je još u vrijeme bivše države, naravno, s drukčijom tehnologijom. Tada su današnji konkurenti Tlos i Piramida opsluživali domaće farmaceute, pa su tako obje tvrtke stare 60-ak godina. Tijekom 80-ih tvrtke su se čak i udružile, ali su kasnije ponovno razdvojene i postale privatno vlasništvo nakon procesa privatizacije. Danas pružaju primjer zanimljivih konkurenta u području u kojem jedna i druga djeluju.

Osnovna sirovina staklo uvozi se u obliku staklenih cijevi, a zatim se plamnicima reže i oblikuje, u potpunom automatiziranom proizvodnji. Proizvodni pogoni zato izgledaju iščekovano zanimljivo jer u isto vrijeme kombiniraju visokosofticiranu tehnologiju računalnog mjerenja ampula i plamenike, koji u odnosu na njih izgledaju primitivno. Piramida, s predsjednikom Uprave Krešimir Hledeom, pritom je opsegom proizvodnje ampula mnogostruko veća, i cjelokupni prihod tvrtke dolazi upravo od prodaje ampula i bočica.

Tvrtka naime proizvodi više od milijun ampula na dan, a više od sto radnika radi sedam dana u tjednu u tri smjene. Tako su strojevi prvi put ove godine ugašeni na Uskrs, a sad kad je blagdan prošao, non-stop će raditi sve do ljeta. Ove godine očekujemo 22 posto veće prihode nego prošle, a od početka godine dosad smo i bolji od tih očekivanja, kaže Hlede, dodajući kako je tek 6,6 posto te proizvodnje u prošloj godini plasirano na domaće tržište, a sve ostalo otišlo je u izvoz.

Piramida se tako fokusira na rad sa zemljama u trokutu između Moskve, Gandjska i Istanbula, a unatoč konkurenciji velikih proizvođača na tim tržištima bilježi veoma dobre rezultate. Hlede to pripisuje težnji prema izvrsnosti koja tu u europskim razmjerima malu tvrtku izdvaja od velikih i katkad inertnih. Na nedavno održanu sajmu u Parizu, na kojem je sudjelovalo 12 tvrtki iz branše, samo mi i jedna tvrtka iz Njemačke mogli smo se pohvaliti time da imamo pune kapacitete.

Naš dobavljač sirovine ima tvornicu u Mađarskoj koja proizvodi ampule, a trenutačno su njegovi kapaciteti popunjeni samo 40 posto. Mi smo, s druge strane, puni dva mjeseca unaprijed, a velik dio uspjeha pripisujemo i stavu kojim pristupamo svakom poslu, kaže Hlede. Dio se ipak može pripisati i dobrom tajmingu, jer su u Piramidi 2007. godine zaključili da rade s malim brojem kompanija i da bi bilo dobro raspršiti rizik. Povećanje broja partnera netom prije dolaska krize pokazalo se, naravno, kao veoma promišljena odluka.

I, dok se Piramida specijalizirala, Tlos, na čelu s direktorom Petrom Perićićem, osim proizvodnjom ampula bavi se i proizvodnjom laboratorijskog stakla, opreme i namještaja. Tako u ponudi ima i proizvode koji su većini ljudi mnogo bliži po primjeni i lakše si mogu objasniti za što služe jer su ih tijekom školovanja mnogo puta sreli – ti-kvice, epruvete, stakalca, čaše i pipete.

Osim toga laboratorijskim namještajem Tlos oprema i laboratorije izvan Hrvatske i nije kao Piramida fokusiran samo na jednu vrstu proizvodnje. Zbog toga je i broj ampula koji proizvodu manji (više od 80 milijuna ampula godišnje, što je samo četvrtina Piramidine proizvodnje), ali u isto vrijeme Tlos je prema broju zaposlenih mnogo veća tvrtka, koja broji 200-tinjak radnika.

Po prihodima te su dvije tvrtke dosta bliske iako Tlos Piramidu nadmašuje za oko tri milijuna kuna, pa je tako u 2008. ostvario gotovo 49 milijuna kuna, u odnosu na Piramidinih malo manje od 46 milijuna. Ti podaci nisu, doduše, najbolji pokazatelj jer iz bilance nije moguće ispitati koliki dio tih Tlosovih prihoda otpada na ampule. I dok je Tlos po prihodima još uvijek vodeći, ako se nastavi trend rasta koji bilježi Piramida, ona će ga prestići po prihodima.

Naime prije pet godina Tlos je imao gotovo 15 milijuna kuna veće prihode i razlika je bila čak pet puta veća. Razlike su znatne i kad se pogleda gdje se ti prihodi ostvaruju jer Tlos za razliku od Piramide nešto više od polovinu prihoda ostvaruje od prodaje u zemlji. Ipak, najveća razlika može se primijetiti u dobiti, gdje Piramida znatno odskače s 1,3 milijuna kuna dobiti, u odnosu na Tlosovih 300 tisuća kuna.

Budući da se ugovori s farmaceutima sklapaju na dulji rok, pa tržište i ne reagira toliko brzo na krizu, za proizvođače ampula teško razdoblje možda tek počinje. Oni koji misle da se u moćnoj farmaceutskoj industriji ne osjeti kriza, u krivu su, jer njihovi dobavljači ipak i rokovima plaćanja i udarom na cijene osjećaju da su se uvjeti na tržištu promijenili.

Budućnost je osim toga u drugim vrstama proizvoda, barem se tako smatra u struci, u bočicama i špricama. Ti proizvodi također se proizvode od stakla, a kod šprica je riječ i o tehnološko zahtjevnijoj proizvodnji nego kod ampula. Hoće li proizvođači iz Hrvatske, koji su u odnosu na svoje strane konkurente doista maleni, uspjeti u proboju i na to novo tržište, danas je teško reći. Sigurno je ipak da se bore na tržištu na kojem je konkurencija moćna i raspolaze velikim novčanim sredstvima, pa je moguće da nekom i ‘zapnu za oko’ i budu kupljeni ili preuzeti.