Telekomunikacije snažni sektor pada više od očekivanja

Većina tvrtki još ne revidira planove za ovu godinu. Uostalom, multinacionalke to ne čine prije kraja svibnja ili u lipnju. No, to ne znači da su svi pogodili u procjenama. Produljena recesija očekuje se za građevinu i trgovinu, kao i dio tvrtki u prerađivačkoj industriji.

Ko moraš predvidati, predviđaj često – citat ekonomista Edgara Russella Fiedlera možda nikada nije bio toliko primjenjiv kao u današnjoj nesigurnoj i volatilnoj ekonomiji. Godina koja je iza nas pokazala je da i najlošije prognoze mogu biti još gore i da su planovi iškako podložni promjenama. Planove su ove godine menadžeri i poduzetnici sastavljali znatno opreznije, pa je stoga razumljivo da ih ne planiraju ozbiljnije revidirati nakon prvoga kvartala, ali predviđanja analitičara o padu većine sektora nagovještavaju da će se i ove godine planovi morati revidirati.

Oporavak i optimizam u drugom kvartalu ove godine, o kojem se govorilo lani, čini se, ipak nije opravdan i na žalost još se ne može potkrijepiti brojkama. Vladine mjere, procjenjuje HNB, imat će neznatan utjecaj na gospodarstvo, a ni slamka spasa u obliku turizma neće donijeti uzlet.

Iako u gotovo svim industrijama domaće tržište i dalje pada, dašak optimizma stiže s izvoznih tržišta, gdje se u ožujku primjećuje osjetan rast. Nažalost, izvozno orijentiranih tvrtki nema mnogo. Rezultati prvoga kvartala zadovoljavajući su – plan je gotovo 100 posto realiziran. Osobito je dobra realizacija bila u ožujku, što je bitno po pravilo sliku cijeloga kvartala. Optimizam uljevaju pokazatelji oporavka na ključnim izvoznim tržištima – kaže Ivo Usmiani, direktor JGL-a iz Rijeke. Usmiani se nada da neće morati mijenjati planove, a prodajni planovi su mu, prije svega zahvaljujući tržištima Rusije, Ukrajine i Kazahstana, postavljeni na razini 17 posto rasta.

Živko Žužul, direktor Jadran tvornice čarapa, tako kaže da ne planiraju revidirati planove jer pad prodaje na domaćem tržištu izvlači oporavak izvoznih tržišta. Ista je situacija i u požeškom Spin Valisu, koji bilježi rast izvoza od 15 posto, pa u njemu ostaju pri planu od 10 posto rasta do kraja godine. No, i tu treba biti oprezan s očekivanjima. Baza s kojom se uspoređujemo jako je niska zbog velikog pada u istom razdoblju 2009., a u nekim sektorima okolnosti su se promijenile na štetu domaćih proizvođača zbog pada konkurentnosti na svjetskom tržištu – govori direktor Zdravko Jeličić. Na domaćem tržištu još nema konkretnih naznaka oporavka potražnje. U jednom stranom trgovačkom lancu priznaju da u prvom kvartalu nisu uspjeli realizirati plan. No, neće ga još revidirati jer se u multinacionalkama planovi revidiraju potkraj svibnja ili u lipnju. Svi racionaliziramo stalno. Uz Vladu koja donosi zakone koji traže jedan mjesec morate biti oprezni – kaže naš sugovornik.

Kako će se stvari u trgovini dalje kretati ovisi o nezaposlenosti, ali i turističkoj sezoni. U Wulf sportu još nisu konsolidirali prihode, ali oni su u prvom kvartalu na razini 13 posto nižoj od 2009. Ukuhan rezultat je, kaže direktor Boris Šušković, ipak nešto povoljniji, jer su troškovi racionalizirani. Planovi na razini godine ostaju isti, ali se sada operativa mijenja mnogo brže i znatno je fleksibilnija u usporedbi s prošlim godinama. Sada sa svim partnerima pregovaramo gotovo svaki dan – kaže Šušković. Da je prilagođavanja na dnevnoj razini postalo nužnost potvrđuje i Slobodan Školnik iz Emmezete, koji je nešto optimističniji. Ove godine imamo bolje rezultate nego prošle zahvaljujući radnoj nedjelji i vjerujemo da će tako biti i na razini cijele godine. Planovi se tijekom cijele godine prilagođavaju, ali riječ je o manjim usklađivanjima, jer prilično dobro prognoziramo – kaže Školnik.

Planovi prehrambenih tvrtki napravljeni su uglavnom na razini prošle godine. S obzirom da su tako postavljeni zasad nema potreba za rebalansom – smatra Teo Vujčić, koji radi kao savjetnik za nekoliko prehrambenih tvrtki u Hrvatskoj i regiji. Istočne da će za taj sektor 2010. biti vrlo turbulentna te da je najveći izazov rizična naplata potraživanja pa je bolji scenarij pad prihoda nego rast bez dobrog cash flowa. Iako je i prošle godine rezanje troškova bilo vrlo bolno, sada bi i znatno manji postoci mogli biti dramatični. Razlog je jednostavan – nema se više gdje uzeti.

Turizam – rezultati na razini prošle godine. Fizički pokazatelji (noćenja) i financijski pokazatelji (prihodi) bit će na razini prošle godine. Pritom će kampovi i turistička naselja lakše osigurati prošlogodišnju razinu prihoda jer se Hrvatska nalazi blizu naših emitivnih tržišta, a riječ je i o relativno jeftinim oblicima smještaja – predviđa Sanja Čižmar, direktorica Horwath Consultinga. Naime, procjene govore da će potrošači biti veoma oprezni u raspoređivanju diskrecijskog dohotka namijenjenog za odmor. Što se pak hotelijerstva tiče, konkurentska će se borba zaoštriti. Zbog opreza potrošača ponovit će se situacija s last minute ponudama, a u kontekstu ograničenog tržišta potražnje bit će nužne intenzivne marketinško-prodajne aktivnosti kompanija kako bi se realizirali rezultati ostvareni 2009. – kaže Čižmar.

Postoje naznake laganog pomaka u sektoru prijevoznosti. Ne možemo govoriti o optimizmu, ali situacija je nešto bolja nego u posljednjih šest mjeseci prošle godine iako u prvom tromjesečju u prijevoznosti nikada nema previše posla – kaže Marijan Banelli, predsjednik udruge Hrvatski cestovni prijevoznici. Kada je riječ o stanju u sektoru do kraja ove godine, Banelli kaže kako su prijevoznici optimistični glede poslova, ali ne i naplate potraživanja. Planovi tog sektora, a tako i njihove izmjene, ovise o stanju u proizvodnji, pa trenutačno čekaju reviziju planova tog segmenta.

Troškovi su svedeni na minimum, tu više nemamo što rezati. Možemo se samo nadati dobroj financijskoj injekciji gospodarstvu, što će se automatski odraziti i na sektor prijevoza – kaže Banelli.

Industriju oglašavanja u prvom kvartalu pratile su sve nedaće realne ekonomije u nas, od smanjivanja proračuna za tržišne komunikacije do ozbiljnih problema u toku novca i naplati. Stoga je ograničavanje svih investicija u razvoj, pa čak i smanjivanje broja zaposlenih, nažalost neizbježno – kaže Slaven Fischer, predsjednik Uprave HURA-e. Ipak, dodaje Fischer, s obzirom na sve domaće prognoze zaustavljanja pada u drugoj polovini godine te činjenicu da je dio ulaganja u oglašavanje vezan uz internacionalne brendove, u HURA-i očekuju da bi 2010. trebala završiti otprilike na razini prošle godine, odnosno oko 1,6 milijardi kuna neto investicija u medije.

Maloprodaja će pasti za najmanje 10 posto u odnosu na 2009. godinu. Za oporavak maloprodaje nužna je povećana potrošnja, što je teško ostvarivo uz porast broja nezaposlenih građana – kaže Damir Firšt, konzultant i vlasnik tvrtke Competentia. Prema njegovim riječima, do kraja godine realno je očekivati ulazak najvećega europskog trgovaca lanca u Hrvatsku na velika vrata, što će uzrokovati drastično preslagivanje odnosa snaga na tržištu. Diskonteri će dalje jačati, a pad prometa ne bi trebali snažnije osjetiti trgovine s dječjim proizvodima te proizvodi za osobnu higijenu. Situacija maloprodaje u području elektronike dodatno je otežana jačanjem konkurencije dolaskom jakoga regionalnog igrača. Najveći pad prometa osjetit će trgovci odjeće i obuće, a najbolje poslovne rezultate imati trgovci hranom i proizvodima široke potrošnje – zaključuje Firšt.

Rezultati farmaceutskih tvrtki u prvom kvartalu ove godine su dobri, bez obzira na to što svi sudionici tog sektora u prvi plan uvijek stavljaju problem naplate i cijene, veoma vješto zaobilazeći privilegije koje im daje hrvatsko tržište lijekova. Financijski gledano 2010. godina bi trebala biti na razini prošle godine. Potrošnja će biti veća za oko pet posto, no to će biti kompenzirano smanjenjem svog tima i nadamo se ostvarenju ciljeva. U ovoj smo godini odlučili smanjiti investicije u obnovu objekata, a mislim da bi ponavljanje lanjskih rezultata bilo uspjeh za sve u branši – kaže Zrinko Kamber, član Uprave Valamara.

Broj i interes za putovanja i dalje pada pa bi se nastavak trenda mogao održati i na rezultat poslovanja turoperadora. U 2010. bilježimo statistiku više-manje na tragu prošlogodišnjih rezultata. Planovi su unaprijed određeni, ali ako situacija bude nalagala, spremni smo prilagoditi se.

Građevinski sektor u ovoj godini generalno će pasti između 10 i 15 posto (prema metodologiji DZS-a), procjena je analitičara Hypo-Alpe-Adria banke, Hrvoja Stojića. Knjige narudžbi prilično su se ispraznile još prošle godine, pa je logično očekivati daljnji pad sektora. Budući da je u drugoj polovini 2009. godine već došlo do znatnijeg pada, u drugom polugodištu tekuće godine pad ne bi trebao biti znatan jer se uspoređuje s niskom prošlogodišnjom bazom – kaže Hrvoje Stojić koji ne očekuje krah građevinskog sektora, nego njegovu daljnju prilagodbu.

Logično je da će se veće tvrtke i s duljom tradicijom bolje snaći u krizi. Također, neke tvrtke će potražiti strateškog partnera te u sklopu toga se preorijentirati na izvoz ili na projekte energetske učinkovitosti, koji će postajati sve važniji približavanjem Hrvatske Europskoj uniji – smatra Stojić.

Energetski sektor bit će na razini 2009. godine, procjena je konzultanta Davora Šterna. Zajednički nazivnik energetskog sektora jest profit. Ovogodišnjim poskupljenjem plina Ina je popravila svoju krvnu sliku, tako da će moći pokriti dug prema državi. Iako je u maloprodaji izgubila važan dio tržišta, zahvaljujući formuli koja ostavlja prostor za dobru maržu, i u tom segmentu vjerujem da će dobro poslovati. S druge strane, HEP će ići u gubitke jer neće moći povećati cijenu struje – objašnjava Štern.

Kada je riječ o prihodnoj strani, HEP će stagnirati, kao i Janaf, a Ina će rasti. Dobro bi trebale poslovati i manje naftne tvrtke u Hrvatskoj, primjerice OMV i Petrol. Eventualni gubitak prihoda od domaćeg potrošnje nadoknadit će od turista, smatra Štern.

Podaci za prvi kvartal 2010. godine najvjerojatnije će pokazati nastavak negativnog trenda iz prethodne godine. Tržište osiguranja u 2010. godini ovisit će o gospodarskim kretanjima, ponajprije onima u Hrvatskoj – objašnjava Andela Šutija, direktorica AON posredovanja u osiguranju. Očekuje se da će 2010. godina biti još teža i izazovnija nego prethodna uz stagnaciju ili blag pad bruto premije osiguranja te uz daljnje rezanje troškova poslovanja osiguratelja. Budući da je većina osiguratelja već smanjila troškove poslovanja putem različitih oblika restrukturiranja, ne očekuje se smanjenje broja zaposlenika. Vjerujemo da će tržište ipak stagnirati, odnosno nadamo se da pada premije (više od pet posto) neće biti. Moramo biti optimisti – kaže Šutija.

Iako još nisu poznati rezultati prvoga kvartala, u prehrambenom sektoru na razini cijele godine ne bi trebalo doći do pada jer je kriza već utjecala na razinu potrošnje u 2009., smatra Željko Perić, vlasnik konzultantske tvrtke Caper. Tako ćemo na završetku 2010. međusobno uspoređivati dvije pune krizne godine, pri čemu prehrambena industrija nema razloga očekivati znatnije pomake ni u jednome smjeru. Mogući pomaci mogu doći jedino zbog eventualnih korekcija cijena, a teško od promjena u potrošnji jer su prehrambeni proizvodi, posebno osnovni, relativno otporni na recesiju. Stipan Bilić iz Kondina očekuje da bi se ukupna proizvodnja prehrambenih proizvoda u ovoj godini mogla smanjiti. Velika napetost vlada zbog problema naplate od trgovačkih lanaca.

Prema najnovijim prognozama IDC-a, IT tržište bi u 2010. moglo zabilježiti pad od pet posto. Za usporedbu, IDC procjenjuje da bi konačna brojka za pad tržišta u 2009. trebala biti čak 15 posto, što je znatno više nego što se prognoziralo. Konačne brojke za 2009. bit će poznate, kaže direktor IDC Adriaticsa Boriz Žitnik, za nešto manje od mjesec dana i na osnovi njih će se dati prognoza za razdoblje 2010. – 2014. U 2010. Žitnik ne vidi nijedan sektor koji bi mogao povući IT potrošnju jer će čak i ulaganja, dosad najizdašnijih, financijskog i telekom-sektora blago opasti ili u najboljem slučaju stagnirati, a potrošnja kućanstava i dalje se smanjuje, kao i izdvajanja za IT u državnom proračunu.

Još potkraj prošle godine za telekom-sektor prognozirao se blag rast u 2010. ili najviše pad do dva posto. Aktualne prognoze IDC-a govore, tvrdi analitičar Krešimir Alić, o padu u rasponu od pet do osam posto u ovoj godini. U telekom-kompanijama kažu da se pad očekuje s obzirom na razmjere krize, pad BDP-a, alarmantan porast nezaposlenosti te pad kupovne moći prouzročene i uvođenjem kriznog poreza te s obzirom na uvođenje 6-postotnih trošarina na mobilne usluge. Nade polažu u širokopojasni pristup internetu i triple-play usluge. Broadband segment bit će jedini pozitivan, smatra Alić, iako će se raditi o jako niskim stopama rasta, a fiksna i mobilna telefonija vući će tržište dolje.

Pad u tekstilnoj industriji mogao bi biti mnogo ozbiljniji nego što je bio u prošloj godini, a procjene govore o padu od 20-ak posto. Riječ je o industriji koja nema mnogo koristi od oporavka izvoznih tržišta jer se pretežno radi o lošim poslovima gdje se narudžbe i dalje smanjuju, a cijena radne snage nije konkurentna. Sve više velikih tvrtki bliži se stečaju, od donesene strategije se odustaje, a novih dogovora socijalnih partnera ni industrijske politike nema.

Prošle je godine u tekstilnoj industriji koja zapošljava 30 tisuća ljudi otpušteno oko pet tisuća, a predsjednica Sindikata TOKG-a Svetlana Šokčević očekuje da bi ove do jeseni broj novootpuštenih mogao dosegnuti najmanje istu brojku.

Drvna industrija osjeća blag oporavak na inozemnim tržištima. Prošle je godine izvoz pao za 23 posto i upravo je snažan pad izvoza branša, koja čini sedam posto ukupnog domaćeg izvoza, pogurao u velik minus i prouzročio otpuštanje oko sedam tisuća ljudi. Ove je godine pak u prva mjeseca izvoz porastao 20 posto, no riječ je o usporedbi s niskom bazom jer je početak prošle godine bilo razdoblje najvećeg udara. Unatoč pozitivnim naznakama Zdravko Jelčić, predsjednik Udruženja drvne industrije pri HGK, kaže da su proizvođači veoma zabrinuti zbog pada konkurentnosti u odnosu na zemlje u okruženju koje su ih prestigle zbog državnih mjera što su snažno pogurale njihov izvoz. Do kraja godine, smatra Jelčić, neće doći do znatnijeg oporavka, a uspjeh će biti ako se 2010. zadrži na prošlogodišnjoj razini.

Bankari još nisu spremni otkriti kako su poslovali u prvom tromjesečju. No nema sumnje da su u plusu. Unatoč krizi koja je najteže pogodila tržište kapitala i fondovska je industrija živjela. AZ mirovinski fondovi posluju u plusu – prinos je obveznog mirovinskog fonda 5,06 posto, a dobrovoljnih Profit i Benefit 9,26, odnosno 7,19 posto. U PBZCO društvu kažu kako su rezultati slični onima iz prošle godine. U Erste Investu kažu da se prinosi, ovisno o vrsti fonda, kreću od -3,26 do 5,67 posto. U Raiffeisen Investu ističu da imovina ulagača raste kao i prinosi posebno diočkih fondova koji su u rasponu od 5,25 posto do 7,14. U Hypo Investu kratko kažu da su u skladu s cijelom industrijom.