Novi prilozi u Lideru!

Oporavak ulaganja u dioničke fondove može se očekivati s padom kamata na štednju u bankama.

Prvi je put od početka krize, koja je odmah u startu najteže pogodila fondovsku industriju (iz koje su se masovno povlačili ulozi), slabašan oporavak na vidiku. Nazire se to zasad samo iz broja novopokrenutih otvorenih investicijskih fondova – od listopada prošle godine do danas pokrenuto ih je sedam, jedan s privatnom ponudom, ostali s javnom. Riječ je fondovima Certus Argentum, Erste Euro money, KD Energija, KD Prvi izbor, RBA Prestige, VB Crobex 10 i ZB Bric+. Nije to brojka oko koje bi se prije dvije-tri godine netko ustrčao, no ipak pokazuje da fondovska industrija pomalo diže glavu.

Potvrđuje to i Daniel Nevidal, predsjednik Uprave Interkapitala. – Možemo ustvrditi da ponovno raste apetit za investicije. Počinje polako, kao i u prvome valu, najprije ulažu oni koji znaju, i to u sigurne novčane fondove, potom u obvezničke, pa tek onda i u dioničke. Zapravo, oporavak ulaganja u dioničke fondove možemo očekivati s padom kamata na štednju u bankama, što ih čini sve manje atraktivnima za ulaganje – misli Nevidal.

Sada, u recesiji uglavnom ulažu institucionalni investitori i pojedinci s većim viškovima kapitala. Građanima će, kaže, trebati puno više vremena da vrate izgubljeno povjerenje. Također zbog (ne)povjerenja ulaže se uglavnom u fondove koji novac plasiraju po svijetu, a manje u domaće vrijednosnice, zaključuje Nevidal.

I Petar Brkić, analitičar tržišta kapitala, kaže kako se iz rasta broja novih fondova može zaključiti da je oporavak blizu. – Konsolidacija je tržišta manje-više dovršena, ostalo je nekoliko društava koja životare s 10-ak milijuna kuna pod upravljanjem, no ubrzo će se i ona ugasiti. Ostala društva uspijevaju prikupiti novi kapital. To je, doduše, još malo, no bit će ga više kako banke budu spuštale kamate na depozite, što će ulaganja u fondove opet učiniti isplativima. Mislim da svi još iščekuju turističku sezonu koja bi trebala donijeti i svjež kapital. Zasad ga ipak nema dovoljno – zaključuje Brkić.

Ako bi se zbivanja na tržištu kapitala morala podvući pod jednu, istu crtu, onda je to nepovjerenje u Vladu, u njezine poteze koji ne uljevaju optimizam ili barem iluziju da znaju što rade.