Pokušaj radničke privatizacije RIZ Odašiljača

Nakon što su šest mjeseci izgubili u bahatom političkom nadmudrivanju, vlasti u FBiH odlučile su do izbora pokopati ratne sjekire zbog određivanja spornih dijelova trase autoceste i početi graditi dionice koje nisu sporne.

Prijavljivanje osnove prostornog plana bio je predvjet za početak rada posebne komisije koja bi trebala izdavati urbanističku suglasnost za gradnju četiri dionice za koje je i osigurano otprilike milijardu konvertibilnih maraka kredita. Ustavljavanje te komisije predviđeno je u politički gradnju velikih objekata jer je izmjenjena Zakona o prostornom planiranju i uporabi građevinskog zemljišta predviđeno da ona ima nadležnost za izdavanje potrebnih urbanističkih suglasnosti za gradnju i bez prihvaćenoga prostornog plana.

Za to će poslužiti netom prihvaćena prostorna osnova koja je pak trebala poslužiti kao temelj za izradu i prihvaćanje konačnog prostornog plana! U komisiju će, prema izmjenjenoj Zakonu, učestvovati Vlade FBiH i nadležnih ministarstava kantona kroz koje prolaze sporne dionice, a ona će raditi pod ingerencijom Parlamenta FBiH. Taj zakonski surogat pokušaj je na dokončavanja vremena izgubljenog protekle godine, kad je trebalo prihvatiti nužnu dokumentaciju, ali kako to nije napravljeno, autocesta će se početi graditi bez potpune planske dokumentacije, što je više nego opasan presedan. S tim se, naravno, ne slažu u Vladi FBiH, iz koje poručuju kako je najvažnije da radovi počnu i da se novac odblokira. Dopolnjenje Vlade FBiH Gavrilo Grahocac za Lider FBiH kaže da je za takvo rješenje dobivena suglasnost međunarodnih kreditora.

Dobili smo potvrde EBRD-a i drugih kreditora da pristaju da se njihovi krediti aktiviraju prije nego što se riješi sporovi vezani uz Blagaj i Počitelj te prihvatiti prostorni plan, jer gradnja na tim lokalitetima svakako neće financirati iz tih kredita, nego će za to poslužiti neki drugi krediti ili drugi izvori financiranja – rekao je Grahocac.

Međutim, trasa autoceste predložena tim dokumentom ne obuhvaća rješenja za područja Blagaja i Počitelja, oko čega su se i lomila koplja i zbog čega je još u rujnu prošle godine ostavku s pozicije ministra prostornog uređenja podnio Šalko Obhodaš.

Taj dio trase autoceste prema Vladinoj odluci treba biti određen tek u sljedećih pola godine, a za realizaciju posla zaduženo je Ministarstvo prostornog uređenja, koje i dalje nema ministra jer Obhodašev nasljednik još nije izabran! Prema informacijama do kojih je došao Lider FBiH od izvora bliskih Vladi FBiH, o trasi pokraj Počitelja usuglasili su se. Sporni most koji se trebao sagraditi odmah ispod toga srednjovjekovnog dragulja bit će premješten, što su osim žitelja toga gradića tražile i institucije zadužene za očuvanje kulturno-povijesnog naslijeđa. Ostalo je još samo provesti analizu koja će pokazati je li jeftinije i jednostavnije most graditi iznad grada ili nizvodno, ali znatno dalje od prvobitnog plana.

Za razliku od Počitelja, rješenja za, ponajprije politički osjetljivije, pitanje Blagaja još se ne nazire. Taj dio autoceste jako je važan za priključak Mostara na budući koridor. U optjecaju su i dalje tri varijante. Prva je da koridor bude između Blagaja i Mostara, što bi autocestu vodilo preko poljoprivrednog zemljišta, čemu se protive stanovnici Blagaja. Druga je ideja da se autocesta gradi kroz planine iznad Blagaja, što bi se pak znatno udaljilo od Mostara, čemu se pak protive predstavnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. u federalnoj vlasti tvrdeći da se Mostar tako želi prometno izolirati.

Treća varijanta jest gradnja tunela ispod Blagaja. Tako bi planirana mostarska petlja ostala na istome mjestu kao i da trasa ide poljoprivrednim zemljištem, ali njezina bi gradnja bila znatno skuplja, a i dalje je vrlo upitna izvodljivost takva graditeljskog pothvata. No budući da se dogovor nije mogao postići, sve je odgođeno za šest mjeseci, odnosno nakon izbora.

Tom strategijom definirana je i dionica Jadranjsko-jonske autoceste od Počitelja prema Stocu i Neumu, koja obilazi Hutovo blato i nastavlja u smjeru Trebinja, i to s vezom na Dubrovnik i Crnu Goru. Brzim cestama predviđeno je povezivanje Lašve i Donjeg Vakufa, a ta cesta nastavlja se preko Bugojna i Livna prema Splitu. Zamišljeno je i povezivanje Bihaća preko Mrkonjić Grada, Jajca i Travnika s koridorom Vc. Nastaviti li se, međutim, dosadašnji tempo gradnje, za realizaciju takve strategije trebat će cijelo stoljeće.

Koliko god bio nakardan, taj dogovor unutar vlasti ipak je odblokiran konačnu ratifikaciju 75 milijuna eura kredita EIB-a namijenjenog gradnji dionice autoceste od Kaknja prema Zenici. Ta dionica, za koju otprije postoji prostorni plan, također je postala žrtva sukoba zbog prihvaćanja prostorne osnove i određivanja trase kod Počitelja i Blagaja. Naime, za taj dio autoceste još je potrajalo godinu izabran izvođača radova, a to korizcijalni Vlada Zagreba i Heringa iz Širokog Brijega. Međutim, radovi nisu mogli početi jer kredit namijenjen financiranju nije bio ratifikiran u Domu naroda Parlamenta FBiH zbog protivljenja Kluba Hrvata koji je tražio da se prije toga odblokira gradnja dionice kroz Hercegovinu. Nakon što je Vlada prihvatila prostornu osnovu, Dom naroda ipak je dao nužnu dozvolu za kredit EIB-a, pa bi se barem na dijelu autoceste prema Zenici vrlo brzo trebali pojaviti i prvi radnici. Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka odobrile su BiH ukupno 480 milijuna eura namijenjenih gradnji četiri dionice autoceste na koridoru Vc koje prolaze kroz FBiH. Tim novcem trebali bi se graditi dionice Zenica – Kakanj dužine 15,2 kilometara, Vlakovo – Tarić dužine 18,9 kilometara, Počitelj – južna granica s Hrvatskom dužine 21,4 kilometra i dionica Odžak – sjeverna granica s Hrvatskom dužine 10,9 kilometara.