Za starije osobe koje nemaju dovoljno novca za životne, zdravstvene i druge potrebe, ali posjeduju vrijedne kuće i stanove koje ne žele prodati, osmišljena je nova, kod nas nepoznata, hipoteka – tzv. obrnuta. Riječ je o kreditu koji dužnici ne otplaćuju ako stanuju u nekretnini.
Ona je starica, sama je, ima mizernu mirovinu i živi na rubu bijede. Poboljšava, a ne može platiti liječenje i tuđu skrb. Stanuje u golemu vlastitu stanu u središtu Zagreba vrijednom 300 tisuća eura koji ne želi prodati i u kojem želi umrijeti.
Oni su stari bračni par, poljoprivrednici, žive u Slavoniji, bez djece su ili su ih ona zaboravila. Nemaju mirovine ili drugih prihoda, ali imaju vrijedno poljoprivredno imanje koje ne obrađuju jer se teško brinu i o sebi.
Riječ je o tipičnim primjerima starije populacije ‘bogate nekretninama, a siromašne novcem’. Za takve osobe, koje nemaju dovoljno novca za svakodnevne životne, zdravstvene i slične potrebe, ali istodobno posjeduju vrijedne kuće i stanove u kojima žive i ne namjeravaju ih prodati, osmišljena je potpuno nova, kod nas nepoznata, tržišna mogućnost povećavanja njihovih tekućih prihoda uporabom tzv. obrnute hipoteke, koja se u svijetu pokazuje kao prihvatljivo i sve popularnije rješenje.
Nasuprot poznatoj izreci da ‘nema kredita koji se ne vraća, kamate koja se ne plaća i roka koji ne dospijeva’, obrnuta je hipoteka kredit koji dužnici ne otplaćuju ako stanuju u nekretnini na osnovi koje im se on odobrava.
Sredstvima konvencionalnog stambenog kredita korisnik kupuje nekretninu i otplaćuje glavnicu i kamate, a kod obrnute hipoteke dužnik na osnovi nekretnine u svom vlasništvu dobiva iznos kredita u novcu. Dug se pritom tijekom vremena samo obračunava i naplatit će se tek pri zatvaranju kredita.
Kod obične hipoteke otplatama kreditnih rata smanjuje se dug, a raste udjel dužnika u vrijednosti kupljene nekretnine. Kod obrnute hipoteke dug se s vremenom povećava, a smanjuje se udjel vlasnika u vrijednosti nekretnine. Obična je hipoteka ‘dug koji pada i imovina koja raste’, a obrnuta je ‘dug koji raste i imovina koja pada’.
U odobravanju običnog hipotekarnog kredita dužnik uz nekretninu mora ispuniti i druge kreditne uvjete. Kod obrnute ne mora ispuniti takve uvjete jer neće otplaćivati kredit dok je živ, pod uvjetom da u nekretnini stanuje ili je ne proda. Nakon isteka roka običnog hipotekarnog kredita dužnik više ništa ne duguje, a kod obrnute hipoteke kredit se naplaćuje iz vrijednosti nekretnine tek nakon dužnikove smrti.
Obrnutom hipotekom mogu se koristiti samo stariji od dobi potrebne za mirovinu (u SAD-u je to 62 godine) bez obzira na svoje zdravstveno ili imovinsko stanje, prihode, kreditnu sposobnost, zaduženost, mirovinu, socijalnu pomoć ili zdravstveno osiguranje. Ma koliko dužnik dugo živio, kreditna obveza nikad mu ne može biti veća od vrijednosti nekretnine na osnovi koje je dobio kredit, a dug se vraća iz vrijednosti nekretnine. Kreditor se ne može naplatiti iz dužnikove mirovine, bankovne štednje, ulaganja u osiguranje života ili u investicijske fondove, a nema ni obveze nasljednika da isplaćuju dug.
Kamate i naknade obračunavaju se svaki mjesec, ali s glavnicom se naplaćuju tek pri konačnom obračunu, tako da korisnik ne mora imati vlastiti početni udjel. Korisnik ostaje vlasnik nekretnine, zato je dužan plaćati porez na imovinu, osiguravati je, plaćati režije te održavati da joj se ne bi smanjila vrijednost. Obrnuta hipoteka može se ugovoriti kao kredit ograničenog trajanja uz mogućnost obnavljanja ili kao doživotna hipoteka. Ako dužnik poživi dulje od ugovorenog roka, kreditor ga ne može iseliti, nego se zaključuje novi ugovor. Doživotna hipoteka dospijeva tek nakon smrti drugog člana bračne zajednice.
