-
Kako komentirate porast ekonomskog nacionalizma u EU? Sarkozy je uvjetovao državnu pomoć proizvodnjom u Francuskoj. To je bilo protiv načela solidarnosti. – Ne slažem se s vama. Pogledajmo širu sliku. Unija je dokazala da se može nositi s ekonomskom krizom. Još u studenome 2008. usvojen je plan ekonomskog oporavka kojemu je cilj bio obnavljanje povjerenja biznisa i potrošača, pokretanje posudbi banaka i financijskih institucija te jačanje investicija. Taj je plan pridonio smanjenju nezaposlenosti, a i Europska investicijska banka je omogućila veće iznose kako bi ga poduprla. Moram reći da su članice u ovom slučaju pokazale veliku solidarnost. Poznato je da su neke od njih bile pod velikim pritiskom, posebice neke novije kojima je pružena financijska pomoć. Sve to pokazuje da je tijekom protekle godine i pol EU uspješno prevladao krizu, što ne bi bio slučaj prije 70 godina. Rezultati daju razloga za optimizam.
-
Mnogi u Hrvatskoj smatraju da se Hrvatsku stalno blokira, pogotovo u usporedbi s članicama poput Rumunjske i Bugarske, koje su po mnogočemu i danas iza Hrvatske. – Ne mogu se složiti s vama, nema različitih mjera. Vratimo se osnovama. Rekao sam već koji su osnovni kriteriji koje Hrvatska mora zadovoljiti i oni postoje i prije početka pregovora. Što se bolje zemlja pripremi za pristup, to će više koristi imati od članstva.
-
Dobro, ali Rumunjska i Bugarska su članice, a imaju iste probleme kao i Hrvatska. Pružena im je prilika da te probleme rješavaju u hodu, tijekom članstva, što nije slučaj s Hrvatskom. – Pa, mi smo naučili neke lekcije iz prijašnjih pregovora i stoga smo naznačili hrvatskoj Vladi da želi li u budućnosti izbjeći probleme, bit će bolje da ih riješi sada.
-
Koliko je Unija zadovoljna hrvatskim administrativnim sposobnostima? Zakoni se donose, no implementacija je druga stvar. – U vezi s aktivnošću Sabora treba reći da je obavio velik posao i nastavlja ga obavljati, u čemu će mu odsad pomoći i mađarski parlament kroz nedavno najavljeni twinning projekt. Što se administracije tiče, zaista smo donekle zabrinuti jer se javnu upravu na svim razinama mora reformirati i modernizirati kako bi pružala usluge na razini Unije, za što je potrebno uložiti još napora.
EU uspješno prevladao krizu
Biste li rekli da je problem u nedostatku potrebnih vještina i obrazovanja, u njihovoj prekobrojnosti, neorganiziranosti…? – Riječ je o mješavini svega toga. U nekim agencijama ima previše ljudi, a u drugima ima premalo. Sigurno je, međutim, da nema dovoljno iskusnih i obrazovanih ljudi koji poznaju funkcioniranje Europske unije, što je nužno jer će od potpisivanja sporazuma o pristupanju promatrači iz Hrvatske ući u naše institucije. Zasad nema dovoljno ekspertize, a osim toga Hrvatska bi se trebala pripremiti i za sudjelovanje svojih građana u radu europskih institucija.
Često se kod nas spominje i problem korištenja europskih fondova, neki su bili i zamrznuti. Kakva je sada situacija? – Vlada je u međuvremenu šhatila u čemu je problem i počela raditi na rješavanju, no ako gledamo u budućnost, prema našem mišljenju pred vama je još velik izazov. Kada postanete članica, kvantiteta fondova povećat će se i zato je nužno imati potrebnu infrastrukturu, što sada nije slučaj. Dobre projekte treba već sada početi pripremati, jer ako do toga ne dođe, moglo bi se dogoditi da Hrvatska neće izvući dovoljno koristi od tih fondova.
Znači, nespremni smo? – Niste još dovoljno pripremljeni, ali o tome sam razgovarao s nekoliko članova Vlade.
