Tvrtka Hipersfera razvija projekt zračnog broda za snimanje terena koji ima niz prednosti u odnosu na satelitsko snimanje. Za komercijalizaciju projekta potreban joj je partner na globalnoj razini.
Kada su Sovjeti davne 1957. godine u Zemljinu orbitu lansirali malenu kuglu promjera 58 centimetara čovječanstvu poznatu kao Sputnik, u Sjedinjenim Državama i zemljama NATO saveza zavladala je panika i mnogi su mislili da je riječ o sovjetskoj svemirskoj postaji s koje će im kao na dlanu biti svi strateški ciljevi na Zapadu. Međutim, Sovjeti su u orbitu lansirali komunikacijski satelit, a Amerikanci su se vrlo brzo uključili u svemirsku utrku te su u orbitu lansirali satelite za vojnu ali i za komercijalnu upotrebu. Danas, pedesetak godina poslije, svakodnevni život bez satelita bio bi nam praktički nezamisliv, a dvojica entuzijasta i zaljubljenika u aeronautiku Bojan Pečnik i Robert Grilc osmisli su sustav koji bi satelitima mogao ozbiljno ugroziti tržište. Bojan Pečnik je doktorirao fiziku na institutu Max Planck i vratio se u Hrvatsku na Sveučilište u Splitu gdje je pokrenuo smjer astronomije. S nekoliko suradnika ustanovio je katedru koja i danas u nekom obliku postoji.
Kako katedra za astronomiju nije zaživjela u punom smislu riječi, Pečnik se upustio u druge projekte. Pečnik je u to vrijeme, pošto prati trendove u aeronautici, vidio da jedna kompanija u SAD-u, u ime američke vojske eksperimentira s tehnologijom zračnih brodova. Međutim, ta je kompanija imala astronomsko cijene, pa je Pečnik odlučio napraviti isti proizvod u Hrvatskoj za mnogo manje novca. Sa svojom idejom obratio se ekonomistu Robertu Grilcu i tako je nastao projekt Hipersfera. Projekt je u veljači predstavljen na Venture Xchange događanjima, a radi se o zračnom brodu koji autonomno na visini od 20 kilometara poput geostacionarnog satelita stoji u jednoj točki i snima određeno područje. Zračni brod nazvan hipersfera, govori Grilc, može služiti i kao telekomunikacijska platforma primjerice za mobilnu telefoniju i širokopojasni internet, a tvrtke koje se bave daljinskom analizom i snimanjem terena mogu od hipersfere kupovati fotografije i od njih izrađivati mape.
Riječ je o zračnom brodu, odnosno modernijoj verziji cepelina ispunjenog helijem i s električnim motorima koji se napajaju energijom iz solarnih čelija. Dakle, brod je na taj način autonoman jer kad dosegne visinu od 20 kilometara motori služe za korekciju položaja na kojem je stacioniran zračni brod. Zračni je brod dizajniran na način da se poput aviona uzdigne na zadanu visinu, odakle bi obavljao zadaće snimanja terena ili služio kao telekomunikacijska postaja – kaže Grilc i dodaje da je taj sustav zbog svoje niske cijene idealan za telekomunikacijske kompanije i zato što jedan zračni brod može služiti kao bazna stanica za dvije i pol tisuće četvornih kilometara što je u konačnici mnogo jeftinije od postavljanja baznih postaja na istom terenu.
Nakon faze razvoja, koja će trajati idućih 39 mjeseci, stručnjaci tvrtke Hipersfera čiji su osnivači Pečnik i Grilc, trebali bi sagraditi posve funkcionalan i u cijeloj veličini i komercijalno iskoristiv brod spreman za zadatak. Cilj je hipersfere, kaže Grilc, da proizvod postane globalan, a da istraživanje i razvoj ostanu u hrvatskim rukama.
