Još jedan od načina kardiološke dijagnostike jest MR (magnetska rezonancija), posebno prikladna za trudnice i mladu populaciju jer ne upotrebljava rendgensko zračenje, a pruža dobar kontrast između različitih vrsta tkiva. Premda se pretraga magnetskom rezonancijom ne ubraja u prvu liniju dijagnostičkih metoda za kardiovaskularne bolesti, važna je dopuna posebno u liječenju bolesti aorte, plućnih arterija i vena.
Stvaranje aterosklerotičnog plaka na stijenkama arterija tijekom duljeg razdoblja prouzrokuje opstrukciju krvnih žila. Kod takvih je bolesti prvi izbor angioplastika, ali i postavljanje stentova koji krvnu žilu neprestano dilatiraju. Angioplastika je, zapravo, proširenje koronarne arterije balonskim kateterom čija je svrha omogućiti ponovnu cirkulaciju krvi kroz opstruiranu žilu. Ne uspije li se slučaj riješiti tom metodom, može se postaviti koronarni stent, malu mrežastu čeličnu tubu koja se uvodi u arteriju i postavlja na mjestu suženja, nakon čega se proširi i utisne u unutarnju stijenku arterije. Stent u tijelu ostaje trajno da bi arteriju držao otvorenom.
No opći je trend suvremene kardiologije smanjenje invazivnosti metoda u liječenju kardiovaskularnih bolesti, tj. smanjenje kirurških zahvata i uporabe stranih materijala. Potonji se zamjenjuju biološkim novostima koje se uvode tehnikama što zahtijevaju najkraću hospitalizaciju i brži oporavak pacijenta. Napredovanje suvremene tehnologije omogućilo je izradu biorazgradivih stentova, pa se tako u praksi razvijenih zemalja rabi stent Igaki-Tamai. On arterije drži otvorenima bez popratnih učinaka, čestih u upotrebi tradicionalnih stentova. Novost nije u tehničkih uvođenja u žilu, nego u njihovoj potpunoj razgradnji nakon devet do 12 mjeseci, zbog čega u tijelu ostaju samo onoliko koliko žilama treba za oporavak. Američki znanstvenici s Massachusetts Institute of Technologya uvjereni su da upotreba nanostanica u liječenju oštećenih arterija više nije daleko.
U časopisu Proceedings of National Academy of Science objasnili su tehniku uštrcavanja sofisticiranih nanostanica koje će postupnim ispuštanjem lijeka izliječiti oštećenja na arterijama. Napravljene su od sličnih sfera promjera stotinu puta manjeg od onoga crvenoga krvnog zrnca. Svaka nanostanica presvučena je fragmentom proteina koji joj omogućuje da se uhvati za oštećenu površinu stijenke žila. Kada dođu na cilj, ispuštaju specifičan lijek koji polako popravlja nastala oštećenja. Znanstvenici s MIT-a uvjereni su da će nanostanice ubrzo zamijeniti današnje vaskularne stentove ili bar stati njima uz bok. Istraživanja koja su dala izvrsne rezultate već su provedena na laboratorijskim miševima. Znanstvenici se nadaju da će se tehnologija moći primijeniti i u liječenju drugih bolesti poput karcinoma i upala.
Poliklinika Nemetova opremljena je najmodernijom dijagnostičkom i terapijskom opremom. Uz brz i individualan pristup svakom pacijentu, naši medicinski stručnjaci sa specijalističkim znanjima, potvrđenim rezultatima i istinskim timskim radom daju najbolja rješenja i za najveće medicinske izazove.
