Tržište energetike obično promatramo kroz prizmu naftaških tvrtki, zatim elektroenergetskih i plinskih, i na tome obično stanemo. No kad u obzir uzmemo sve djelatnosti i tvrtke koje na neki način imaju veze s energetikom, dolazimo do podatka od 85 milijardi kuna, koliko je otprilike teško ukupno energetsko tržište.
U Liderovu pregledu energetskog tržišta tako su se u društvu velikih naftnih i plinskih kompanija te elektroprivrede našle tvrtke koje proizvode elektromotore, transformatore i generatore, radijatore i kotlove za grijanje, uređaje za distribuciju i kontrolu električne energije, baterije i akumulatore, ostale električne i električne žice i kabele itd. Ukratko, sve što ima veze s energijom.
Gledano pojedinačno, prvi su pet energetskih tvrtki prema prihodima u Hrvatskoj Ina, HEP, OMV, HEP – proizvodnja i ENI Croatia. Analizirajući tržište po pojedinim djelatnostima (prema podacima o poslovanju za 2008., jer još nisu poznati podaci svih tvrtki za 2009.), na prvom je mjestu proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda na čelu s najvećom naftnom, ujedno najvećom domaćom, kompanijom Inom. Ta je djelatnost ostvarila 27,9 milijardi kuna prihoda, od čega sama Ina 26,7 milijardi s tržišnim udjelom od 95,7 posto. Globalna recesija, niske cijene nafte i pad rafinerijskih marži negativno su utjecali na sve naftne kompanije.
U Ini se osim toga konstantno žale na negativan utjecaj plinskog poslovanja na ukupan rezultat. Rezultati poslovanja obilježeni su stoga gubitkom. U 2009. ta je tvrtka prema nerevidiranim konsolidiranim rezultatima u odnosu na 2008. ostvarila 390 milijuna kuna neto gubitka, 709 milijuna kuna manje nego 2008. Plinski biznis ostvario je ukupni neto gubitak od 906 milijuna kuna, a neto dobit od neprekidnog poslovanja bila je 513 milijuna.
Druga djelatnost prema udjelu u ukupnom tržištu vezana je uz proizvodnju, prijenos, trgovinu i distribuciju električne energije s ukupno 21 milijardom ostvarenih kuna. Tu primat drži HEP s 11,4 milijardi kuna, odnosno udjelom od 54 posto. No ako bi se HEP-u pridodale sve njegove tvrtke kćeri s otprilike 8,2 milijardi kuna prihoda, to bi značilo da Grupa ukupno ostvaruje 19,6 milijardi kuna u toj djelatnosti, što je i očekivano s obzirom na monopolistički položaj državne tvrtke. Od manjih igrača najveći je slovenski GEN-I Zagreb sa 135 milijuna kuna prihoda.
Nakon dva najveća sektora s dominantnim liderima na tržištu energetike prema ukupnoj snazi slijede trgovina na malo motornim gorivima i mazivima u specijaliziranim prodavaonicama, ponajviše zato što je riječ o djelatnosti koja okuplja najviše tvrtki – 80. Najveći je igrač u tom segmentu austrijski OMV s 4,2 milijarde kuna prihoda, koji tako drži nešto više od pola tržišta. Slijedi Ina – Osijek Petrol s 1,2 milijarde kuna pa Lukoil Croatia s 610 milijuna kuna prihoda. Četvrta je najjača djelatnost u energetici trgovina na veliko krutim, tekućim i plinovitim gorivima u srodnim proizvodima s ukupno 6,9 milijardi kuna prihoda. Tu skupinu predvodi riječki Euro-petrol u vlasništvu Joze Kalma, u koji je prije dvije godine u vlasništvo dokapitalizacijom ušao slovenski Petrol. On s 1,7 milijardi kuna prihoda drži četvrtinu tržišta, a slijedi Tifon u vlasništvu Inina vlasnika su-vlasnika Mola s 1,5 milijardi kuna. Na trećem je mjestu Crobenz s 1,2 milijarde kuna prihoda, koji Ina upravo zbog Molove akvizicije Tifona sada mora prodati (proces je u tijeku) zbog nedopuštene koncentracije na tržištu.
Slijede Petrol trgovina, Antubović Ta pa Orbico maziva. Peti su najjači sektor prema prihodima u energetici vađenje, proizvodnja i distribucija plina i plinovitih goriva, gdje dominiraju dvije ‘joint venture’ tvrtke Ine i talijanskih partnera. Primat drži ENI Croatia s 2,6 milijarde kuna prihoda (42 posto tržišta) pa Inagip s 1,6 milijardi i Gradiska plinara Zagreb s 754 milijuna kuna.
Kad je riječ o profitabilnosti, karte su posložene malo drukčije. Ukupno gledano, najveću dobit ostvaruju upravo tvrtke s područja vađenja, proizvodnje i distribucije plina – 1,268 milijardi kuna, od čega čak 1,227 milijardi kuna ostvaruje ENI Croatia, koja crpi i distribuira plin iz sjevernog Jadrana, s profitnom maržom od čak 45,9 posto i rastom dobiti od 277 posto. Nakon te ekstraprofitabilne djelatnosti najveću dobit bilježe proizvodnja elektromotora, transformatora i generatora (245 milijuna kuna) na čelu s Končarevim uzdanicama i proizvodnja te prijenos električne energije s 233 milijuna kuna ukupno ostvarene dobiti (iako je HEP kao najveća tvrtka zabilježio gubitak od 13 milijuna kuna).