Home / Biznis i politika / Kriza ne poništava potrebe

Kriza ne poništava potrebe

U Hrvatskoj je kriza dovela do goleme nelikvidnosti, smanjenja investicija i potrošnje, ali i promijenila kompletan model ponašanja. Stoga donosimo podsjetnik na promjene koji pokazuju da nekima i u ovoj situaciji sja sunce. Oni u krizi vide nove prilike i smišljaju nove poslove.

Što kriza bude dulje trajala ostavit će dublje posljedice na cjelokupno društvo. U tom okruženju cvatu siva ekonomija, šverc i slične pojave. Tatjana Kesić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ne očekuje dugotrajne posljedice jer će se promjenom uvjeta života i mogućnosti potrošnje potrošači ponovno dodatne prihode usmjeriti na trošenje. Već sad bi mediji trebali više pisati o oporavku američkoga, njemačkoga, francuskoga i ostalih gospodarstava koji će se definitivno reflektirati na našu ekonomiju, a potom i na potrošnju. Na smanjenje potrošnje trajnih proizvoda može utjecati eventualna buduća restrikcija kredita ili visoke kamatne stope, što ne očekujem – kaže Kesić.

Ipak nekima i u ovoj situaciji sja sunce. Oni u krizi vide nove poslovne prilike i smišljaju nove poslovne modele. Ekonomski kriza ne poništava potrebe ljudi, a…

Unatoč porastu broja letaka posljednjih godina postotak kućanstava koja su obavljala kupnju vodeći se lecima bio je stabilan. U šest kriznih mjeseci porastao je s 14 na 27 posto.

Prije deset godina zaustavljen trend odlaska u kupnju u inozemstvo ponovno se vratio. Prema GfK-ovim podacima u inozemstvo svaki mjesec odlazi između 14 i 19 posto kućanstava.

Popusti od 50, pa i 70 posto u posljednjih godinu dana vište iz gotovo svakog izloga. Pad redovite prodaje, i do 30 posto manji u odnosu na prijašnje godine, natjerao je trgovce da ga kompenziraju većim i duljim rasprodajama.

Privatne marke u krizi su svakako dobile svoje kupce. Prije godinu dana 60 posto potrošača kupovalo je bar neke trgovačke robne marke, a danas ih to čini više od 70 posto.

Četvrtak se posto građana zbog krize odlučilo na kupnju veće količine proizvoda uz količinski popust. ‘Kupiš dva, jedan dobije besplatno’ i slične akcije sve su popularnije.

GfK-ovo istraživanje pokazuje da ekološki proizvedenu hranu kupuje samo devet posto građana, a godinu je dana prije organski uzgojena hranu kupovalo 14 posto Hrvata. Ekološke proizvode prije je kupovalo 32 posto građana, a danas 24 posto.

Ono što je jučer imalo svoju cijenu danas možda ima istu, ali nudi se više. Hoteli u cijeni noćenja nude besplatan wellness ili dodatno noćenje, telekomni se natječu u tarifama i dodatnim darovima, a trgovci automobilima plaćaju i gorivo.

Niskobudžetni avio prijevoznici u krizi su postali još popularniji pretevši putnike svojim skupljam kolegama. Iako je promet općenito pao, EasyJetu je u proteklim godinu dana broj putnika porastao 11 posto.

Prema DZS-ovim podacima potrošačke su cijene najviše pale na području obuće i odjeće te u komunikaciji i prometu. Opći trend snižavanja cijena i u drugim je segmentima nivelirao cijene, odnosno doveo do susreta cijene i kvalitete na nižim razinama.

Ono što se jučer smatralo luksuzom, automobil visoke klase ili daleko putovanje, danas je sve dostupnije. Luksuzni proizvodi poput dizajnerske odjeće ili nakita također se suočavaju s padom cijena i sve češćim sniženjima.

Dok je maloprodaji promet pao 14 posto, Erste Card Club zabilježio je u 2009. sedam posto manji volumen, što potvrđuje tezu da kartice u krizi još više zamjenjuju gotovinu. Plaćanje na rate sve se više traži, pa gotovo sve kartične kuće nude tu opciju bez kamata i naknada.

Renault Nissan Hrvatska osmislio je akciju ‘Optimist’ u kojoj kupcima omogućuje nabavu novog automobila bez straha od otkaza. Osigurava im otplatu kredita u slučaju gubitka posta. Toshiba nudi sličnu uslugu u kupnji laptopa.

Zbog visokih kamata na kreditu trenutačno se više isplati biti podstanar negoli kupac stana. Prema podacima Burze nekretnina u drugoj polovini 2009. najam nekretnina povećao se sedam posto u odnosu na prvi dio godine.

Budući da prodaja stanova drastično pada zbog rasta kamata i nesigurnosti radnih mjesta, građevinari nastoje prodati stanove prema načelu ‘unajmi sada, a kupi poslije, kad budeš mogao’.

Popust na kupnju guma uz račun za Tele2, besplatna večera u restoranu uz noćenje u Štrokovu hotelu ili bon za gorivo pri registraciji automobila samo su neki od primjera suradnje tvrtki radi poboljšanja prodaje.

Mnoge tvrtke odlučile su recesijsku depresiju iskoristiti za inovativan marketinški pristup. Vlaskin Buba interijera, koji je na svoj pokretni salon namještaja stavio lijes s natpisom ‘recesija’, tvrdi da mu je taj potez spasio posao.

Prema Deloitteu, u 2009. udio potrošnje na online oglašavanju bio je 10 posto, a očekuje se rast na 15 posto. Smatra se da recesija ubrzava taj rast zbog percepcije boljeg omjera uloženog i dobivenog iako ukupno tržište oglašavanja opada.

I dok ekonomija pada, mogu se pronaći novi smjeli potezi i poslovni modeli. Najčešće je riječ o prodoru u novi prodajno-marketiški kanal kao što je internet, dodatnoj usluzi, većoj brizi za kupca, partnerstvu itd.

Najpopularniji je termin u recesiji ‘restrukturiranje’. Neki to pametno rade radi prevencije problema, a neki kada voda dođe do grla. Usporedno s time porasla je i potražnja za kriznim menadžerima koji će to provesti u djelo.

Akvizicije i spajanja na početku su se krize potpuno zamrznuli, osim kod onih koji nemaju drugog izlaza, i tek se sada pojavljuju nagovještaji oporavka. Osim države i privatni je sektor zaustavio neke nove investicije.

U prošloj su se godini prosječne mjesečne neto plaće realno smanjile gotovo tri posto. Vrijednost plaća od rujna kontinuirano pada i procjenjuje se da će se trend nastaviti u ovoj godini.

Da tvrtke štede na putovanjima, vidljivo je iz podataka o padu poslovnih skupova: u 2008. bilo ih je 6.011, a lani samo 4.869. Na njima je bilo 384 tisuće sudionika, a godinu dana prije otprilike 511 tisuća.

Štednja i rezanje troškova na svim razinama, zbog čega se i hrvatske manje i srednje tvrtke sve više okreću tomu poslovnomu modelu. Umjesto kupnje vlastita softvera, servera i sl. sada se putem interneta unajmljuje točno koliko treba.

Fleksibilnost u pregovorima o cijenama nikada nije bila tako izražena, osobito kad je riječ o segmentu b2b. Da bi koliko-toliko održale prihode, tvrtke su kao nikada do sada spremne spuštati cijene, često i 50 posto.

Tvrtke smanjuju proračune za donacije, a umjesto novca daruju svoje proizvode. Da se štedi na donacijama, vidi se i iz podataka da je SOS dječje selo Hrvatska prošle godine prodalo trideset posto manje humanitarnih čestitaka.

No, i bez znanstvenih istraživanja znamo da recesija, odnosno duboka gospodarska i socijalna kriza u kojoj je Hrvatska, snažno utječe na sve slojeve stanovništva i odražava se u svim aspektima društvenoga života. Nekoliko indikativnih pojava i procesa obilježavaju aktualno krizno vrijeme. U prvom redu, opada kvaliteta života najvećega broja građana, što zorno potvrđuje pad kupovne moći odnosno dramatično smanjenje potrošnje. Ne štedimo samo na trajnim dobrima, nego se odričemo kupnje odjeće.

Prema GfK-u, zbog ekonomske krize i nedostatka novca ove godine obuče, proizvoda za osobnu higijenu, štedimo u kupnji hrane i pića, pa čak i kruha. Donedavno, dok je novac bio lako dostupan, mnoge su se obitelji kreditno zadužile, a malo je koji tekući račun građana ostao neopterećen minusima. Uz lošu ekonomsku politiku, olako i nekritički smo trošili ‘nezarađeni’ novac na svakoj robe i usluge koje su se nudile na tržištu, postajući sve više potrošačko, a sve manje proizvođačko društvo – kaže Neven Duvnjak s Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Splitu. Sadašnja loša ekonomska i socijalna situacija, obilježena otpuštanjem radnika, prosvjedima, stečajevima, kriznim porezom, povećanjem PDV-a i sl., dovodi do posvemašnjeg osjećaja nesigurnosti i straha za budućnost. Odatle sve veći pesimizam i frustriranost, koji, kaže Duvnjak, dobivaju svoj izraz u depresiji ili agresiji. ‘Običan’ čovjek rješenja i pomoć sve više traži u krugu obitelji i najbližih prijatelja, a mnogi utjehu pronalaze u du-