NUKLEARNA ENERGIJA Studenti za energetski stabilnu budućnost

Na radionici Europske udruge studenata elektrotehnike sudjelovalo je 22 stranih studenata članova iz 13 različitih zemalja i 20 domaćih studenata, a razgovaralo se o budućnosti nuklearne energije, potencijalnim problemima, energetskoj politici i strategijama.

Raspoloženje i energija studenata Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu prošlog su tjedna u pravom smislu bili nuklearni. Nije bila riječ samo o naelektriziranim statusima na Facebooku, nego upravo suprotno: studenti su učili, razmjenjivali znanje i stjecali nova iskustva na temu nuklearne energije, a sve bez imalo ‘radijacije’. Lokalni, zagrebački ogranak Europske udruge studenata elektrotehnike (EESTEC – Electrical Engineering Students’ European Association) organizirao je od 6. do 13. ožujka međunarodnu stručnu radionicu na temu ‘Nuclear technology – power your future’.

Na njoj je sudjelovalo 22 stranih studenata iz 13 zemalja koji su članovi te organizacije na europskoj razini i 20 studenata Sveučilišta u Zagrebu. Većina studenata studira elektrotehniku različitih smjerova, ali zajednički im je interes za tehnologiju vezanu uz nuklearnu energiju. Profesori sa Zavoda za visoki napon i energetiku FER-a i gosti predavači na stručnim su predavanjima i vježbama studentima približili tematiku. Skup je organiziran uz punu potporu matičnog fakulteta.

• Nije nam cilj bio reći studentima da je nuklearna energija dobra ili loša, nego osigurati dovoljno informacija da svatko može sam odlučiti koliko mu je ta energija kao opcija prihvatljiva, a onda i doznati mnogo više o njoj – rekao je predsjednik zagrebačkog ogranaka EESTEC-a Nikša Glogoški i dodao kako se nada da su stajališta i mišljenja većine sudionika nakon radionice i dalje pozitivni.

U uvodnom dijelu skupa studenti su mogli pročitati svoje znanje i eventualno dopuniti rupe u njemu te ga nadograditi na akademskim predavanjima i učenjem na terenu. U posljednjem dijelu najviše se raspravljalo o budućnosti nuklearne energije, potencijalnim problemima, energetskim politikama i strategijama. U akademskom dijelu programa studenti su posjetili Nuklearnu elektranu Krško, ujedno generalnog sponzora.

• Pokazali su nam sve što i inače pokazuju svojim posjetiteljima, ali i održali predavanje u kojem smo doznali malo više detalja i stručnih informacija – objašnjava Luka Ilić Bujan iz EESTEC-a, jedan od organizatora, dodajući da ih se posebno dojmio grafikon koji govori o količini zračenja koju primaju zaposlenici nuklearke u usporedbi sa zračenjem jedne medicinske pretrage.

• Ode li čovjek jedanput na godinu na rendgen pluća, primit će deset puta više zračenja od zaposlenika nuklearne elektrane. Dakle, brige nema – objašnjava Bulić.

Da će se taj podatak posebno odnositi na neke od tih mladih ljudi, više je nego vjerojatno. Naime, za vrijeme posjeta Krškom mnogi su razmijenili i konkretna informacije s tamošnjim kadrovskom službom. Studentima je zaposlenje na takvome radnome mjestu zanimljivo ne samo zbog mogućnosti primjene svojega specifičnog znanja nego i izvrsnih uvjeta rada. Osim toga taj sektor traži mnogo kadra – strojare, informatičare, kemičare i elektrotehničare s ‘nuklearnim interesima’, ali i stručnjake za sigurnost i ekonomiste.

• Na fakultetu se, inače, ne predaje posebno nuklearna tehnologija, tako da ima rupa u znanju. Na tom području mnogo je nerazumijevanja. Općenito, ljudi ne znaju da je riječ o čistom obliku energije i čistoj tehnologiji kompatibilnoj s politikom održivog razvoja. Riječ je o isplativoj energiji, energiji budućnosti – rekao je Glogoški dodajući da se u ekološkim pokretima nerijetko barata netočnim podacima.

Tako se, primjerice, često govori da nuklearna energija nije dobra jer nije čista. Međutim, Glogoški ističe kako to nije točno.

EESTEC danas ima više od 1.700 članova. Zagrebačka organizacija djeluje na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu od 2007. i ima 55 članova. U posljednje dvije godine uspješno je organizirala tri međunarodne radionice. Ovo je njezin četvrti takav projekt.

• Imamo tri glavna cilja: usavršavati znanje, uspostavljati međunarodne kontakte te povezivati studente – buduće mlade stručnjake s potencijalnim poslodavcima. Najbolje kompanije znaju da najveći talenti ne čekaju pasivno da ih se pronađe, nego iskorištavaju prilike i poduzetni su. Zato se poslovne veze često sklapaju upravo uz pomoć organizacija poput EESTEC-a – kaže glavna organizatorica EESTEC-ova zagrebačkog skupa Sanela Carević dodajući da već planiraju druge projekte.

Studenti se slažu da je najveći problem u hrvatskoj energetskoj strategiji što odluke, kao i na mnogim drugim poljima, donose političke strukture, a ne struka. Pri tome loš publikitet nuklearne energije ima također veliku ulogu. Ne samo da političari na nuklearnim projektima ne mogu lako skupljati bodove nego je i medijima nerijetko zanimljivije i ekskluzivnije napisati da je nešto opasno ili loše umjesto da je sigurno i korisno, smatraju studenti.

Broj prijavljenih studenata iznenadio je organizatore jer je riječ o skupu sa specifičnom tematikom u zemlji koja nema nuklearnu elektranu na svom području. Predsjednik EESTEC-a zbog toga je više nego zadovoljan interesom.

• Više od 40 stranih studenata prijavilo se za sudjelovanje, što je mnogo jer Zagreb baš nije atraktivna lokacija kad je riječ o toj temi. I domaćih je prijava bilo mnogo, zato smo ih morali ograničiti na 20 sudionika. Najveće je ograničenje bio dio programa u NE Krško jer elektrana ne bi mogla prihvatiti više sudionika. Prema onome što smo vidjeli vjerujem da bi odziv, kad bismo za dva tjedna ponovili priču, bio jednak – objašnjava Glogoški.

Razlog velikom odzivu može biti i to što se studenti koji se zanimaju za nuklearne teme često nemaju priliku dublje posvetiti toj tematici. Međutim, takve studentske aktivnosti važne su ne samo zbog usavršavanja tehničkog znanja nego i zbog razvoja međunarodnih kontakata te promicanja raznolikosti i kulturnih baština država. Svim sigurno, ferovci su uspjeli u oba zadatka.

Odmah nakon dolaska stranih sudionika domaćini su im pokazali djelić zagrebačkoga noćnog života. Neka od odredišta bili su i Muzej evolucije u Krapini i Ekošelo u Kumrovcu, ali išlo se i u obilazak Istre te na izlet brodom na Brijune.

• Uspostavili smo osobne kontakte koji će nam sigurno dobro doći u profesionalnom životu – zaključuje Ilić Buljan.