Već je lani skočila pozicija bruto financiranja države. Kad fiskalnom deficitu od procijenjenih 17 milijardi kuna pridodamo servisiranje sadašnjeg duga, sve kvazifiskalne aktivnosti (HAC, HC, HBOR, sva javna tijela) i kratkoročne troškove reformi, bruto financiranje države raste na 50 do 55 milijardi kuna, iznad 16 posto BDP-a – upozorava Stojić.
Slaba je utjeha što Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, predviđa nešto ‘nježnije’ brojke. Proračunski deficit procjenjujem na 16 milijardi kuna. Taj će novac država nabaviti vjerojatno kombinacijom izdavanja jedne inozemne obveznice i barem još jedne domaće. Uzimajući sve raspoložive informacije u obzir, procjenjujem da će državi trebati najmanje 44 milijarde kuna za pokriće svih obveza ove godine – kaže Šaravanja.
Analitičarka Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević procjenjuje da bi hrvatski javni dug ove godine mogao biti 40-ak posto BDP-a (bez jamstava i HBOR-ova duga). Deficit državnog proračuna bit će nešto veći od četiri posto. S obzirom na stanje u realnom sektoru i tržištu rada prihodi se neće ostvariti, pa bi Vlada već u prvoj polovini godine mogla posegnuti za rebalansom. Upozorava da postoje i rizici aktiviranja državnih jamstava: – Srednjoročno je fiskalna politika sve veći uteg održivom rastu i razvoju gospodarstva. Struktura javnih rashoda može se promijeniti i udjel države može se smanjiti reformom velikih javnih sustava, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi. A za to ipak treba vremena – zaključuje Živković Matijević.
