Ministar Šuker protiv novog Proračunskog vodiča za građane

Dok sve uvjerava u transparentnost državnog proračuna, ministar financija uskraćuje informacije o proračunskim prihodima od koncesijskih i rudarskih naknada. Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisu, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatele Lidera kao pojedine u njihovim neravnomjernim sporovima s glomaznom državnom upravom.

Iznose proračunskih prihoda od koncesijskih i rudarskih naknada, jer bi ih rado analizirao i objavio. Kao objašnjenje uvjeravanja dr. Ott da se na webu Ministarstva financija unatoč suprotnim upravnim aktima ministra Šukera mogu naći podaci o točnim iznosima koncesijskih i rudarskih naknada, valja podsjetiti da Institut za javne financije, u međuvremenu privatiziran, ima dobro plaćenu suradnju s Ministarstvom financija za koje radi brojna istraživanja i projekte. Šteta što dobre projekte Instituta za javne financije odgovorni iz Ministarstva financija, u pravilu, realiziraju samo djelomično, ili ih uopće ne realiziraju (istraživanja služe da bi se Ministarstvo prikazalo kompetentnijim nego što to stvarno jest).

Gledano pravno, ministar Šuker se kod uskraćivanja odgovora na upite o točnim iznosima proračunskih prihoda od koncesijskih i rudarskih naknada poziva na Pravilnik o tzv. Registru koncesija (koji se vodi u Fini), a prema kojemu se iznosi koncesijskih naknada ne smatraju javnima. Kao prvo, taj je Pravilnik potpisao sâm ministar Šuker. Mnogo važnije je, međutim, da je Pravilnik kao podzakonski akt podređen zakonima (ne može se Pravilnikom obesnažiti zakonska odredba). Zbog toga kao stranka u upravnom postupku ignoriram Šukerov Pravilnik i ustrajem na primjeni odredbi Zakona o proračunu i Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojima su svi proračunski prihodi javni, uključivši i prihode od koncesijskih i rudarskih naknada.

Na promociji knjige ‘Proračunski vodič za građane’ pitao sam mogu li mi autor pomoći da unatoč uskraćivanju nekako dobijem i objavim podatke o točnim iznosima proračunskih prihoda od koncesijskih naknada. Prvi je reagirao Zdravko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija, rekavši da je upoznat s uskraćivanjem informacije o točnim iznosima koncesijskih i rudarskih naknada, no nisu mu poznate pojedinosti, pa će provjeriti o čemu je riječ. Nakon državnog tajnika Marića, i Katarina Ott, direktorica Instituta za javne financije, nazočne je uvjeravala kako se ‘sigurno negdje na webu Ministarstva financija u mnoštvu podataka mogu naći i podaci o točnim iznosima koncesijskih i rudarskih naknada’. Nisam povjerovao dr. Ott da netko od službenika Ministarstva financija ‘iza leđa’ ministru Šukeru stavlja na web podatke za koje ministar u svojem Pravilniku tvrdi da se ‘ne smatraju javnima’. Pozivam i ovim putem dr. Ott da mi pokaže na webu Ministarstva financija točne.

Jedan od najvažnijih izvora bogaćenja dvojbele legalnosti u proteklim 20 godina u Hrvatskoj je uzurpacija javnih dobara. Sve je počelo uzurpacijama pomorskog dobra i tzv. turističkog zemljišta. S posljedicama uzurpacija pomorskog dobra susrećemo se i danas kad Vlada isplaćuje naknadu brodogradilištima za ‘isknjiženje pomorskog dobra’. Zašto javni tužitelj Mladen Bajić ne pita Vlada kako je pomorsko dobro moglo biti uvršteno u temeljni kapital brodogradilišta, kad je to cijelo vrijeme bilo zakonom zabranjeno? Nakon pomorskog dobra i tzv. turističkog zemljišta uslijedile su uzurpacije prirodnoga i rudnog bogatstva, telekomunikacijske infrastrukture, provodi se uzurpacija elektroprivrednih resursa, najavljuje uzurpiranje šumskih površina, itd.