Pevecova sudbina éeka onoga tko ponudi dampinske cijene

U ulozi predavača bit će i Ante Todorić iz Agrokora, a o konkretnim iskustvima u vođenju obiteljskih tvrtki u recesiji na okruglom stolu govorit će Stipe Roglić iz Orbica, Miljenko Pivac iz Braće Pivac te Darko Bajčetić iz Centroproizvoda.

Poslovni tjednik Lider, svjestan važnosti obiteljskih tvrtki za hrvatsko i svjetsko gospodarstvo, organizira u četvrtak 18. ožujka u Zagrebu drugu međunarodnu konferenciju ‘Budućnost obiteljskih tvrtki’. S obzirom na recesijsko ozračje koje je pogodilo i ovaj tip najživljih gospodarstvenika, skup će i ovom prigodom obraditi pregršt korisnih tema te praktičnih savjeta hrvatskih i regionalnih vlasnika uspješnih obiteljskih kompanija koji su i sami osjetili recesiju.

Uz to na konferenciji će sudjelovati i ugledni hrvatski i međunarodni predavači s područja menadžmenta, financijskog poslovanja, poreza i poduzetništva. Sudionici će iz prve ruke moći doznati koji su faktori uspjeha u obiteljskoj kompaniji, kako se uspješno boriti protiv recesije te kako uspostaviti dobru komunikaciju među zaposlenicima.

U ulozi predavača bit će i Ante Todorić iz Agrokora, predstavnik najveće hrvatske poduzetničke obitelji koji će se osvrnuti na činitelje koji utječu na uspjeh obiteljske tvrtke. Iznošenje konkretnih praktičnih iskustava iz vođenja obiteljskih kompanija u vrijeme recesije ponudit će i okrugli stol na kojem će sudjelovati Stipe Roglić iz Orbica, Miljenko Pivac iz MI Braće Pivac te Darko Bajčetić, vlasnik Centroproizvoda, velike prehrambene obiteljske tvrtke iz Srbije, koji će predstaviti iskustva iz regije.

I ove godine na skupu ‘Budućnost obiteljskih tvrtki’ sudjelovat će ugledna međunarodna imena s područja poslovnog savjetovanja kao što su Olivier de Richoufftz, izvršni direktor FBN Internationala, najveće međunarodne udruge obiteljskih tvrtki sa sjedištem u Švicarskoj, te David Kinney, izvršni direktor američke konzultantske kuće BizSolutionz i trener menadžmenta tvrtki s liste Fortune 500 koji će govoriti o tajnama najuspješnijih u stoljeću američkog obiteljskog poduzetništva.

Nakon što je HT rekao da će odustati od ulaganja većeg od milijardu kuna u optičku pristupnu mrežu i zatražio da se regulacija optike odgodi, HAKOM je to odbio. HT traži da se najmanje dvije godine regulacija ne usmjeri na optiku, nego isključivo na sadašnju bakrenu mrežu, i da se raspodjeli rizik ulaganja s alternativnim operaterima. U HAKOM-u kažu da bi nas deregula-cija optičke infrastrukture vratila u razdoblje monopolja, što neće dopustiti.

Broj testnih korisnika ograničen je na tisuću po županiji, a HT ne smije pružati usluge na maloprodajnoj razini dok to ne ponude drugi operateri. Obveza čekanja traje najviše šest mjeseci nakon objave veleprodajnih uvjeta, no HT još nije predao cjenik iako je trebao do 1. siječnja, kažu u HAKOM-u. Nakon predaje cjenika HAKOM će odrediti jesu li te cijene razumne, odnosno sadrže li razumnu stopu povrata na ulaganja i raspodjelu rizika ulaganja s alternativcima.

Naime, Beograd je još početkom devedesetih prepustio taksi-prijevozništvo tržištu, pa se ubrzo pojavilo čak 24 operatera. Međutim, prema riječima Aleksandra Đukića, pomoćnika direktora za javni prijevoz u Beogradu, usluga se veoma brzo pogoršala.

Zbog brojnih taksista pojedine kompanije počele su snižavati cijene. Po inerciji su ih slijedile druge tvrtke, potom preuzimale putnike, a mnoge su išle toliko daleko s dampingom da njihovo poslovanje na posljetu nije bilo ekonomski isplativo. Također su se pojavili i taksisti koji su počeli raditi na crno i oni su danas velik problem u Beogradu – kaže Đukić.

Beogradske su vlasti zbog općeg kaosa na tržištu još prije tri godine od Sveučilišta u Beogradu naručile studiju o potrebnom broju taksija kojoj je navedeno kako je Beogradu potrebno 4.800 taksija, dok ih je u to vrijeme bilo oko 7.200. Zbog takva tržišta, govori Đukić, putnik često čeka i jedan sat da taksi dođe po njega.

Poučeni lošim iskustvima, odlučili su kako će od ove godine svi njihovi taksiji morati imati pisač računa, GPS navigaciju, uređaj, videokameru i uređaj za plaćanje kreditnom karticom, a svu tu tehnologiju moći će ugraditi jedino taksisti koji dobiju licencu od Grada.

Iako je u Europskoj uniji, u Ljubljani stanje na autotaksi-tržištu također nije u dobrome stanju. Ondje naime posluje pet velikih operatera koji imaju 80 posto od svih 400-tinjak taksija u Ljubljani. Neki taksisti u Ljubljani imaju uređaje POS u automobilima, pa se usluga može platiti kreditnom karticom, a kod velikih operatera vožnja se može platiti i mobitelom.

No, kako neslužbeno doznajemo, slovenska vlast nema sustav kontrole, pa pojedinci koji nisu taksisti katkad vinkom na privatni automobil stave taksi-oznaku i rade kao taksisti. Zbog toga se ne može precizno odrediti koliko vozila u Ljubljani pruža usluge prijevoza.

Predstavnici zagrebačke udruge Radio Taksi razgovarali su s Draženom Breglecom, državnim tajnikom za promet, i od njega zatražili da smanji broj taksija u glavnom gradu kako se Zagrebu ne bi dogodila beogradska sudbina. Breglec je naime izjavio da u Zagrebu ima mjesta za još 500 novih taksija, a zagrebački taksisti tvrde da će tada snižavati cijenu i boriti se za svakoga putnika.

Stoga putnik može katkad čekati i jedan sat da vozilo dođe po njega, a sve navedeno uništit će taksi-uslugu u Zagrebu. Prostor za snižavanje cijena vide u rezanju troškova, odnosno da država po uzoru na sve europske zemlje taksi-prijevoznike tretira kao javni prijevoz te da im spusti porez na gorivo i trošarine na kupnju novih automobila i rezervnih dijelova.