Home / Tvrtke i tržišta / TEHNIKA Budućnost ovisi o novim poslovima u inozemstvu

TEHNIKA Budućnost ovisi o novim poslovima u inozemstvu

Budućnost ovisi o novim poslovima u inozemstvu. Neovisnost o državnim poslovima Tehnika je zamijenila ovisnošću o Zagrebu, koji drastično smanjuje investicije za ovu godinu. Taj dio prihoda tvrtka će morati nadomjestiti poslovima s privatnim sektorom – u Hrvatskoj i izvozu.

Neka gradilišta stoje, prodaja stanova slaba je, gube se licitacije, profitabilnost je u opadanju – u kratkim crtama prije otprišlike mjesec dana Filip Filipec, direktor Tehnike, opisivao je zaposlenicima nezavidnu situaciju u kojoj se tvrtka nalazi.

Loše vijesti za Tehniku, nažalost, nastavile su se nizati i posljednjih dana. Hrvatski konzorcij u kojem je sudjelovala i ta tvrtka izgubio je ‘posao stoljeća’ u Crnoj Gori, zbog opasnog izvođenja radova u zagrebačkoj Kupskoj ulici protiv Tehnike je podignuta optužnica, radovi na Horvatiničevu projektu u kojem je angažirana kao izvođač odgođeni su, a prijepor se pojavio i u vezi s gradnjom trgovačkog centra Supernova u Buzinu, u kojoj je trebala sudjelovati kao podizvođač.

Naime, Dalekovod je prije nekoliko dana dobio posao na gradnji Supernove, no ubrzo je na to reagirala tvrtka Zagorje-Tehnobeton tvrdeći da je ona prije sklopila taj posao.

Jedan od trenutačno upitnih poslova za Tehniku jest i nebo der Sky Office, čija je gradnja odgođena. Sigurnih projekata i ugovorenih poslova za 2010. nema previsše. Manjak državnih investicija, ali i onih Grada Zagreba, pad prodaje stanova te borba s dampingom za poslove privatnih investitora ne uljevaju nadu da će se popis aktualnih projekata na internetskim stranicama Tehnike znatno proširiti. Potkraj prošle godine Filipec je izjavio da će tvrtka u 2010. prenijeti 900-tinjak milijuna kuna vrijedne radova i da će tekuću godinu završiti s jednakim prihodima kao godinu prije. No tih 900 milijuna nije potpuno ugovoreno, nego je riječ o fazama započetih radova, pa nije sigurno da će se realizirati. Upravo zato analitičari sumnjuju da ovogodišnji prihodi mogu biti jednaki lanjskim.

Rezultat za 2009. pokazuje da prihod pao 30-ak, a dobit 61 posto. Uzimajući u obzir današnju knjigu narudžaba i manjak novih investicija na domaćem tržištu, može se očekivati nastavak negativnog trenda uz mogući pad prihoda od 20 do 25 posto. Takvo bi kretanje prihoda, uz uvažavanje strukture troškova, pogotovo fiksnih i slabo varijabilnih, moglo vršiti dodatni pritisak na profitabilnost u 2010. Na taj bi rezultat negativno moglo utjecati i eventualno kašnjenje ili otkazivanje realizacije ugovorenih poslova – kaže Davor Špoljar, analitičar Erste vrijednosnih papira, i dodaje da će uspjeh kompanije u zapošljavanju resursa uvelike ovisiti o oživljavanju investicija privatnih investitora, ali i sposobnosti širenja u inozemstvu.

Uzmemo li se u obzir približno 26-postotni pad novih narudžaba u cjelokupnom građevinskom sektoru u Hrvatskoj u trećem kvartalu 2009., ne može se očekivati ekspanzija investicija privatnog sektora. Cijene nekretnina, ali još više volumeni prodaje, ne ohrabruju, na što se nadovezuje i ipak veći oprez banaka u financiranju stambenih i nekretninskih projekata – objašnjava Špoljar.

I u Tehnici je, kao i na cijelom tržištu, podbaciła prodaja stanova. Prema podacima iz tvrtke, prihodi od prodaje vlastitih stanova lani su bili samo 43 posto realizacije iz 2008. Najlošija je bila prodaja stanova u stambeno-poslovnom kompleksu na Zagrebačkoj aveniji, prema mišljenju stručnjaka pogrešnoj lokaciji za takvu vrstu gradnje. S obzirom na okolnosti na tom tržištu logična je odluka Tehnika da ove godine odustane od ulaganja u tržišnu gradnju i da se pokušava riješiti dijela zemljišta i nekretnina. Nedavno je stoga oglasila prodaju građevinskog zemljišta u Zagrebu od 19-ak tisuća četvornih metara čija se vrijednost procjenjuje na otprilike 7,5 milijuna eura, a odlučila se riješiti i stare tvornice ulja koju je prije kupila od Zvijezde.

Ipak, pitanje je može li tako nadozvjetiti gubitak prihoda i pokriti visoke fiksne troškove. U posljednjem tromjesecu prošle godine mjesečna je realizacija Tehnika bila 70-ak milijuna kuna, što nije bilo dovoljno ni za pokrivanje radničkih plaća. Stoga će Uprava morati posegnuti za drugim nepopularnim mjerama kao što su prijevremene mirovine, otkazivanje kooperantima, otkazi i smanjenje plaća.

Poslovanje je prilično opterećeno fiksnim troškovima, ali i padom cijena nekretnina, što je povećalo pritisak na marže, koje su se smanjile nekoliko puta. EBITDA marža gotovo je prepolovljena na 2,5 do tri posto, a znatniji je pad zabilježen na EBIT marži koja iznosi jedan posto. Posljedica je toga malo pokriće kamata od samo 0,5 puta. Zaduženost kompanije lani se smanjila, što bi moglo donijeti svojevrsno olakšanje u obliku manjih kamata u ovoj godini, ali odnos duga i glavnice još je visokih 3,4 puta. S obzirom na strukturu kljenata naplata potraživanja znatno se pogoršala u posljednje dvije godine. Takva je tendencija upravljanja obrtnim kapitalom zahtijevala veći angažman eksternih izvora financiranja u prevladavanju tekuće likvidnosti, što je povećalo financijsku polugu. Stoga će upravljanje financijskom, ali i operativnom polugom u idućem razdoblju biti glavni izazov – smatra Špoljar.

Iako se na građevinskom tržištu u posljednje vrijeme ne naziru pozitivne vijesti, Tehnika je ipak u maloj prednosti pred konkurencijom. Niskogradnja u njezinim prihodima sudjeluje s vrlo malim postotkom, a upravo je taj segment građevinarstva zbog odustajanja države od velikih poslova na autocestama najpogodniji ekonomskom krizom.

Neovisnost o državnim poslovima, doduše, Tehnika je zamijenila ovisnošću o Zagrebačkom holdingu. Budući da Zagreb zbog preinvestiranja drastično smanjuje investicije za ovu godinu, taj dio prihoda Tehnika će morati nadomjestiti poslovima s privatnim sektorom.

Kad je riječ o privatnim investicijama, u 2010. najviše će se graditi hipermarketi i trgovački centri, no i za taj dio kolača vodi se žestoka borba. I to niskim cijenama. Na tom polju do sada su Tehniku često prestizali agilniji konkurenti, pa će i ona morati promijeniti poslovne kalkulacije.

I pronaći prostora za unutarnju uštedu da bi mogla konkurirati niskim cijenama rivala.

Ekspanzija u inozemstvo također je jedna od mogućnosti za povećanje prihoda. Iako tomu ne ide u prilog nedavno izgubljeni posao u Crnoj Gori i činjenica da je do sada od izvoza ostvarivala samo 10 do 15 posto prihoda, možda više sreće bude imala na nekim drugim tržištima. Ugovor o poslovnoj suradnji koji je skloplila s Ingrom o zajedničkom nastupu na alžirskom tržištu na kojem će se natjecati za poslove od otprilike 380 milijuna eura pruža tračak nade. Iako i Ingra trenutačno ne stoji najbolje, njezino ime na tržištu Alžira i dalje se prepoznaje, pa postoji mogućnost da se zajedno uspiju izboriti za inozemni posao. No kao što je pokazao poučak zvan Crna Gora, dok se ugovor ne potpiše, ne treba slaviti.