Medimurska županija zauzela je treće mjesto među malim europskim regijama i četvrto među južnoeuropskim regijama po strategiji promocije stranih ulaganja. Rezultat je to drugog natječaja Europski gradovi/regije budućnosti 2010./2011. koje je proveo specijalizirani magazin The Financial Timesa za strana ulaganja FDI. O tome po čemu je Međimurje privlačnije stranim ulagateljima od ostatka Hrvatske, razgovarali smo sa županom Ivanom Perhočom.
-
Po čemu se Međimurje razlikuje od ostatka Hrvatske? Koje prednosti i pogodnosti nudi ulagačima? Međimurje ima, prije svega, neke povijesne i geografske prednosti. To je područje stoljećima bilo okrenuto vlastitim snagama, a važno je i to da nije bilo razoreno u ratu. Te prednosti možemo koristiti i u ovo doba krize. Također, bitan je i zemljopisni položaj. Nalazimo se između dviju rijeka, Mure i Drave, i to nam pruža mogućnost da koristimo svoje prirodne pozicije. Dobra je i povezanost između Srednje i Južne Europe i jedina smo županija u Hrvatskoj koja graniči s dvije zemlje Europske unije, Slovenijom i Mađarskom. Nadalje, u odnosu prema očuvanju okoliša na samom smo vrhu Hrvatske, a i najgušće smo naseljena županija, odnosno najgušće naseljeni dio Hrvatske ako se izuzme Zagreb.
-
To znači i dobru raspoloživost radne snage? To je jedna stvar, a druga je da između naselja nema velikoga praznog hoda koji bi se morao pokriti mrežom. S vremenom se izgubila i razlika između sela i grada. Nije sve koncentrirano u Čakovcu, nego i u drugim dijelovima jer se osamdesetih godina Međimurje razvijalo policentrično. Ne stvara se jedan veliki centar i sirotinja oko tog centra, a to je pridonijelo ravnomjernom razvoju Međimurja u koje još treba ulagati. Ne tvrdim da će biti lako. Danas imamo oko sedam tisuća nezaposlenih, najviše u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu, a prije godinu dana bilo ih je oko četiri tisuće. To je opasan trend, no pokušavamo otvoriti prostor za zapošljavanje gdje god je to moguće. Bitno je naglasiti da se i tijekom sedamdesetih godina, uglavnom samodoprinosima, stvaralo i ulagalo u infrastrukturu. Danas Međimurska županija u gotovo svim malim i velikim mjestima ima kompletnu infrastrukturu, od vodoopskrbe, plinofikacije, s mogućnošću priključka svih dijelova županije. No, s obzirom na to da smo najvećim dijelom sami ulagali u dobar dio današnje infrastrukture, naravno, uz djelomičnu potporu iz državnog proračuna, to nam je svojevrstan minus.
-
Zašto bi vam to bio minus? Često nam kažu: ‘Vi imate sve, treba ulagati u druga područja’. Kada vam netko treba dati konkretnu financijsku potporu ispada da vam je to manjkavost.
-
Koliko je vremena u vašoj županiji potrebno da ishodite sve potrebne dokumente i dozvole za izvođenje projekata? Korisnici kažu da smo među efikasnijima i bržima, ali ja sam uvjeren da ima još prostora za djelovanje i ubrzavanje cjelokupnog procesa.
-
Znači li to da niste zadovoljni? Nismo do kraja. Tražio sam od svih svojih pročelnika da mi za sljedeći tjedan pripreme sve predmete iz svojih resora koji čekaju 30 dana, a o kojoj količini predmeta je riječ tek ću saznati. Vjerujem da najviše zastoja u ishodnju dozvola ima zbog imovinsko-pravnih odnosa i nesređenosti gruntovnica, odnosno neuskladenosti gruntovnice i katastra.
-
Jeste li zadovoljni s prometnom povezanosti s ostatkom Hrvatske i sa susjednim zemljama? Prostora za razvoj uvijek ima, a pogotovo prometne povezanosti željezničkom prugom jer prema koristimo transport željeznicom. Ove ćemo godine obilježiti 150 godina željezničke pruge. Dakle, netko je prije 150 godina procijenio da je ta veza važna i to opravdava traženje za ulaganje u modernizaciju. Smatram da bi prometna strategija trebala imati više sluha za ulaganje u modernizaciju željeznice.
-
Kako, dakle, dišu Hrvatske željeznice? U ljeto u okolici Preloga počinje gradnja novih toplica. Cijela je investicija vrijedna oko 60 milijuna eura i trenutačno se zaokružuje kompletna financijska konstrukcija.
-
Neki su programi zbog naglaska na cestovnu povezanost malo zastali. Uvjerem sam da će to, prije ili poslije, morati zaživjeti jer Međimurje ima dobru perspektivu. Dobre su veze prema Zagrebu, Budimpešti, Koprivnici, iako smo među posljednjima povezani autocestom. Danas do Zagreba možete autocestom stići za sat vremena što je nekad brže nego stići od rubnih dijelova do centra Zagreba. I to je jedna od velikih prednosti koja čini Međimursku županiju privlačnom.
-
Može li Međimurska županija potaknuti Hrvatske željeznice da više ulažu u kombinirani transport koji, naposljetku, nedostaje i cijeloj zemlji? Postavit ćemo zahtjev o pokretanju ulaganja na tom području prema Hrvatskim željeznicama. Zainteresirane su i Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija. Taj argument nitko u Zagrebu ne može ignorirati bez obzira na to od koga zahtjev dolazio.
