SWOT ANALIZA

Hina, objašnjava, od 1995. radi u internetskom okruženju, pruža servise i usluge za web-portale, za mobilne uređaje i slično poput drugih novinskih agencija u svijetu. Zato je važno pitanje što je danas potrebno da agencija dobro posluje.

Temelj su dobrog poslovanja kvalitetni agenciji i usluge, dobra unutarnja organizacija, primjeri kadrovski potencijali i njihovo stalno osposobljavanje za primjenu novih tehnologija te dovoljno moćno i dinamično medijsko i ne-medijsko tržište – objašnjava Polojac.

No nekako u isto vrijeme kad je Lo- uette najavio svoj odlazak u Hrvatskoj je izbio pravi mali rat upravo između Hrvatske izvještajne novinske agencije i Večernjeg lista, i to kad su večernjakovi optužili Hinu da je emitirala vijest kojom je javnost lažno izvijestila o slučaju Podravka. Hina je, naime, tvrdila da su mediji, među kojima i Večernjak, objavili da je ‘Vlada jamčila Ininim dionicama’ za Podravkin kredit u mađarskoj banci OTP-u, da bi iz Večernjeg lista demantirali da su takvu informaciju objavili.

Hina je u Večernjakovu tekstu op-tužena za laži i konstrukcije te amaterizam državne agencije. Međutim, ni Hina nije ostala dužna pa je odjednom na vidjelo izašlo da je Večernjak slao ‘visoka izaslanstva’ u tu agenciju s molbom da se ne objavi agencijaska vijest o štrajku novinara u Večernjem listu. Budući da u Hini ‘nisu razumjeli’ izaslanstvo, večernjakovci su samo tražili razlog, tvrdili su u Hini, da im se zbog toga osvete. No je li to bio razlog, teško je utvrditi jer je činjenica da se Večernji list još prije tog rata nije koristio Hininim uslugama. Hinin neprofesionalizam vezan uz vijesti o slučaju Podravka još je, ustvrdili su večernjakovci, ‘jedan dokaz da je Večernji list ispravno odlučio kad je otkazao pretplatu na Hini, nerelevantnu državnu agenciju’.

Ovdje je, ipak, važnije reći da je i ta svrada pokazatelj da i u Hrvatskoj postoje mišljenja kako jedna takva agencija mora promijeniti način poslovanja želi li opstati na tržištu. Do-duše, kod nas to baš ne vrijedi mnogo jer je vlasnica Hine država, baš kao i Vjesnica, pa je logično pretpostaviti da je ne bi trebalo ukinuti. Ipak, postavlja se pitanje Hine funkcije ako se ne budu koristile njezine usluge, pogotovo u uvjetima koji u Hrvatskoj sve više poprimaju obrise svjetskih.

Osim Hine kao novinske agencije u Hrvatskoj postoji još nekoliko privatnih agencija kao što su Epeha, a tu su i Media servis – za proizvodnju radijskog i televizijskog programa, fotoagencije FaH (u sklopu Hine), Cropix (u sklopu Epeha) ili, primjerice, video news-agencija Infopunkt.tv u sklopu Medijske mreže. U prvih godinu dana postojanja Infopunkt.tv postao je nezaobilazan medijski servis kojim je više od 400 registriranih medijskih korisnika preuzelo gotovo 10 tisuća besplatnih videomaterijala za objavu putem svojih medija.

Od sredine veljače 2009., kad je Infopunkt.tv počeo raditi, do danas njegovu je web-stranicu posjetilo više od tri milijuna posjetitelja, a više od 400 registriranih medijskih korisnika preuzelo je gotovo 10 tisuća videomaterijala.

Agencija svakodnevnu surađuje s gotovo svim medijima u Hrvatskoj i regiji. Uporabom servisa Infopunkt.tv-a omogućeno im je preuzimanje atraktivnih materijala i ‘vrucih vijesti’ u najbržem roku, najveća tehnička, produkcijska i novinarska kvaliteta, potvrđena ‘broadcast’ i ‘streaming’ produkcija kvaliteta te obrada materijala u skladu s uređivačkom politikom svake medijske kuće.

Priznanja za profesionalan i kvalitetan rad koja svakodnevno dobivamo od kolegica i kolega profesionalaca, ali i drugih korisnika svojih usluga, potvrđuju da smo pravilno ocijenili potrebe medijskog tržišta u Hrvatskoj i ponudili zanimljivu i korisnu uslugu. Naravno, tek smo počeli, pa očekujem da će Infopunkt.tv uskoro ponuditi i nove usluge da bi zadovoljio medijsku potražnju za kvalitetnim priložima i postao poželjan partner za videoprodukciju u jačanju tržišnog nastupa i prisutnosti poduzetnika, ustanova i institucija – kaže Goran Ivanović, glavni urednik videoagencije Infopunkt.tv.

Kolik je već sad udio na tržištu pojedinih hrvatskih i stranih agencija u Hrvatskoj, teško je zapravo odrediti iako bi bilo vrlo zanimljivo vidjeti što se dogodilo od liberalizacije tržišta.

Udjeli nisu usporedivi jer Hina jedina na hrvatskom tržištu pruža spektar od dvadesetak agencijskih servisa i usluga. Odredite li mjerilo usporedbu, primjerice broj korisnika, godišnji prihod, broj naslova itd., možete dobiti određenu usporedbu, ali ona iz prije navedenoga razloga neće pružati stvarnu sliku – kaže savjetnik u Hini Polojac.

U svakom slučaju, dosadašnje agencije i kod nas i u svijetu svakako će se morati prilagođavati novim tržišnim i tehnološkim uvjetima. Nekoć suverene u servisiranju informacija vladama i medijskim kućama, danas se suočavaju sa financijskim teškoćama i konkurencijom koja nikad nije bila žešća. Koliko je rješenje da velike svjetske agencije prijeđu u vlasništvo države, upitno je, jer ako se i zadrži neovisan nadzor nad njima, uvijek će postojati mogućnost da vlasnik (država) njome manipulira javnošću. To jasno pokazuje uloga Tanjuga, ali, pošteno rečeno, i nekih drugih agencija koje se nisu proslavile u nedavnoj tragičnoj prošlosti. Doduše, ni privatni kapital nije lišen manipulacije s javnošću jer to uvelike ovisi i o političkoj kulturi naroda. U svakom slučaju, primjer AFP-a pokazuje da su se stvari posve promijenile.

Od tečaja do savjetovanja – Još u srednjoj školi znao sam da što prije želim pokrenuti svoj posao – kaže Jirouš, koji se ponesen mladačkim strastima ipak najprije okušao u nečem drugom, točnije u glazbi. Zanimljivo je, naime, da je Nenad Jirouš jedan od osnivača prve domaćeg etnogrupa – Legena. Od 1991. do 1995. godine bivao je u etnornitmovima, ali kako, posebice u tim vremenima, nije bilo izgledno da se od glazbeničke karijere može živjeti, vratio se svojoj prvoj ljubavi. Štoviše, i dok je svirao usavršavao se u poslu, točnije odlazio je u Austriju kako bi se obučio za takozvanu suhu gradnju, odnosno radu s gipsom i njegovom montažom te izradi i postavljanju spuštenih stropova. Kako je još prije početka Domovinskog rata s ocem izrađivao opremu za kafiće, kraće je vrijeme bio uvjeren da će raznovrsnost znanja i mogućnosti biti njegova prednost, no uspostavilo se da je rastrgan između izrade namještaja i majstorskih usluga.

Odlučio sam se fokusirati na proizvodnju namještaja i 1995. godine otvorio obrt, a uskoro i zapošlio jednog radnika. Početni kapital bio je malen, obiteljski. Na početku sam bio zadovoljan da mogu platiti radnika i imati osnovna sredstva za život, a tek se poslije razvila ideja da nudim uslugu izrade vrhunskog namještaja po mjeri – sjeća se Jirouš, čiji namještaj danas krasi web-stranice jednog od vodećih zagrebačkih dizajnera (Filip Gordon Frank) te jednog arhitekta. Već to govori o zahtjevnosti njegova posla, jer on u praksi provodi najmaštovitija i najzahtjevnija rješenja koja dizajneri i arhitekti za svoju zahtjevnu klijentelu mogu zamisliti.

Primjerice, sve popularnije (ne i cijenom) kerrock ploče, dakle kompozitni materijal čvrstoće kamena i ljepote keramike, koji svejedno ne djeluje hladno, bogatija klijentela sve radije koristi za kuhanje, a Jirouš i njegovih petro radnika zahtjevni su tehnološki postupak svladali čim se materijal pojavio na našem tržištu. Štoviše, kaže Jirouš, nikad ne propušta nijednu obuku, tečaj ili savjetovanje koja organiziraju njegovi dobavljači Elgrad i J.U.A. Frischeis. Zahvaljujući dobroj su radnji uvijek im je na raspolaganju najširi spektar materijala (drva, medijapan, iverice… okovi, bra- vice i slično), ali i nužne informacije o tehničkim svojstvima i načinima obrade.

U međuvremenu svladao sam gotovo sve tajne interijera i namještaja, a i intenzivno pratim što se na tom tržištu zbiva i dolazim redovito na najveći sajam namještaja u Milanu. Štoviše, tamo je bio izložen i jedan komad koji sam ja izradio, do- duše ne po svom nacrtu. To mi je od velike pomoći jer kada do- đemo u neki stan znam vidjeti i savjetovati ljude, koji se često zanesu nekim idejama koje su možda fantastične, ali neprimjerene prostoru. Ljudi cijene kad vide da vam je stalo i da im možete pružiti savjet čak i kad je riječ o organizaciji stana. A kad se uvjere da ono što su naručili u njihov stan stiže bez ijedne pogreške, da im moji radnici neće oštetiti nijedan zid ili štok, da će stan ostati čistim iza sebe, onda znate da će takav klijent poslije opet vas potražiti ili vas svakako preporučiti dalje – uvjeren je Jirouš, priznajući da mu je jedna od najtežih odluka bilo otpuštanje dvojice radnika prije nekoliko mjeseci zbog racionalizacije poslovanja. Naime, i on se od samih početaka konstantno suočava s nedovoljno obučenim i uglavnom nemotiviranim radnicima. Uglavnom mu trebaju dvije godine da nekog obući za samo- stalan rad na strojevima i nauči ljubaznom i pri- stojnom ophođenju sa strankama, radnim navi- kama. On je s godinama ekipirao i probrao sjajan tim radnika, pa mu je otpuštanje tim bolnija odluka. Stoga, zapravo ne čudi da je jedan od njegovih najboljih radnika, već 11 godina zaposlen kod njega, po struci trgovac.

Uspješna dosjetka No, naviknuo se, kaže, od početka da je poslovni put češće posut trnjem, a tek tu i tamo zvijezdama. Kao i drugi poduzet- nici, naime, žali se da je najgore kod nas željeti poslovati posve legalno i prema propisima. Ta- kvima se za razliku od onih koji posluju u sivoj zoni, naime, zamjera i najmanja administrativna pogreška ili propust.

No, i to je s vremenom naučio svladavati, a novi mu je plan izrada web-stranica, na kojima će moći prezentirati fotografije sa svojim proizvo- dima. Iako planira za to uzeti web-dizajnera, već sam svrstava neke ideje, ohrabren time što je prije dosta godina sam svladao računalni pro- gram za projektiranje i prikazivanje prostora u tri dimenzije.

Svestrani Virovitičanin pokazao se i kao domi- šljati copy writer, pa reklamni natpis na dva kombija koji su gotovo svakodnevno u Zagrebu, prolaznike najprije zbune, a potom nasmiju. Da bi, naime, izbjegao već uobičajeno ‘Izradujemo po mjeri’ i slične slogane, na bočnim je stranama svojih vozila velikim slovima napisao POLICE, a ispod toga mnogo sitnijima ‘& ormani by Jirouš’. Dosjetka je postigla uspjeh jer većina iščita kao englesku riječ za policiju, a tek onda shvati da je riječ o hrvatskoj riječi za taj komad namještaja.

Kad je još u suradnji s dizajnerom Sinšom Sudarom na kombije dodao i slogan ‘Bo- rimo se zajedno protiv krimin- nalo lošeg namještaja’, te su se duhovitosti pokazale kao najbolja reklama.

Danas priznaje da bi rado ne- koga zaposlio da mu vodi po- slovanje u pogonu, ali naučio je da je važna lekcija znati se za- držati u granicama mogućega, a ne za svojim ambicijama srljati iznad mogućnosti. U postojećim uvjetima ne može trenutačno širiti proizvodnju, ali unatoč tome lanjsku je godinu ostvario promet od dva milijuna kuna. To je, kaže, rezultat jasno određenog proizvodnog programa u kojem zapravo nema konkurencije. Za razliku od ponuđača serijskog namještaja on i njegovi momci mogu riješiti svaki specifični problem pro- tora i njegovih dimenzija i prilagoditi se željama vlasnika, a s obzirom na privatne konkurente, kvalitetom izvedbe u vrhu je s malobrojnim.