Ipak, analitičari su uvjereni da ovakva seoba na internet ne znači kraj klasičnih medija. Tradicionalni mediji neće nestati. Većina iz kategorije klasičnih medija razvit će se i uspostaviti ravnopravnost između online i offline produkcije. Internet će postati motor koji potiče sve vrste medija, tjera ih na zanimljivo pisanje, interaktivne i videosadržaje – izjavio je Don Bates, suvodičelj istraživanja na Sveučilištu ‘George Washington’.
Internet doista obiluje mnoštvom zanimljivih ‘caka’. Istraživači sa Sveučilišta Pennsylvania proučavali su, primjerice, koji se tekstovi iz The New York Timesa najviše ‘forwardiraju’ u mejlovima. Provjeravali su ‘forwarde’ svakih 15 minuta tijekom više od pola godine i analizirali sadržaj tisuća Timesovih tekstova. Vodili su pritom računa i o tome kako su tekstovi bili smješteni u tiskanim izdanjima i kako su bili postavljeni na naslovnicu portala. I onda su se šokirali rezultatima jer su u vodu pale pretpostavke da čitatelji svojim bližnjima, prijateljima, kolegama, obitelji radije prosljeđuju tekstove sa šokantnim otkrićima nego napise koje zahtijevaju intelektualni napor.
Upravo suprotno. Pokazalo se da se najviše prosljeđuju napisi s pozitivnim sadržajem koji potiče optimizam, ali na vrhu top-liste najprosljeđivanijih bili su tekstovi sa znanstvenim sadržajem. Istraživanje je također pokazalo da se među ‘najforwardiranijima’ nalazi 20 posto tekstova objavljenih na internetskoj naslovici Timesa, ali i 30 posto onih s informacijama iz znanosti. Primjerice, među najpopularnijim naslovima bio je tekst ‘Obećanje i moć ribonukleinske kiseline’. Jedan od razloga zašto takve tekstove običavamo slati svojim najbližima, smatraju znanstvenici, leži u klasičnoj teoriji tipa: ‘Dat ću ti nešto što ima vrijednost u praksi nadajući se da ćeš mi jednog dana vratiti uslugu’. Usto, kažu, volimo se i praviti važni i pokazati ‘svojima’ kako smo informirani, a nimalo nije zanemarivo da nam je važno podijeliti sa svijetom neke dosad neotkrivene tajne.
