Home / Financije / Privremena deblokada umjesto odjave obrta zbog poreznoga duga?

Privremena deblokada umjesto odjave obrta zbog poreznoga duga?

Poreznici su obrtnicima na Jadranu blokirali račune jer nisu mogli platiti porez razrezan kao prethodne, vrlo uspješne turističke sezone. A lani je prihod države od turizma bio 15 posto manji.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisu, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.

avio se Ante Stanić s Hvara i predložio da objavim njegov prijedlog poreznim vlastima. Predlaže taj čitatelj da poreznici svim obrtnicima u turističkoj djelatnosti, osobito na otocima, privremeno deblokiraju račune uoči turističke sezone, kako bi obrtnici porezni dužnici mogli početi poslovati i (možda) zaraditi i za otplatu poreznoga duga. S blokiranim računima mala je izglednost naplate poreznog duga obrtnika.

Taj nam je prijedlog čitatelj iz Hvara dostavio samo dva tjedna nakon što smo objavili tekst o tome kako ministar financija oklijeva utjerati 10 milijardi kuna dospjelih neplaćenih javnih davanja. U napisu o oklijevanju naplate javnih davanja pisali smo i o tome kako ministar Šuker selektivno primjenjuje zakonska sredstva prisilne naplate. Strog je prema malim poduzetnicima i obrtnicima, ali usporedo više godina odgaja prisilne naplate od velikih obveznika, primjerice, godinu i pol 1,2 milijarde kuna duga od Ine u kojoj je Šuker ujedno i predsjednik Nadzornog odbora.

Unatoč proturječnosti prigovora o oklijevanju u prisilnoj naplati i prijedloga o deblokadi računa poreznih dužnika, ipak se mora priznati da je umjesto likvidacije dužnika pametnije pokušati povećati izglednost naplate duga, pa makar i odgođenom naplatom potraživanja. Pritom ne treba zanemariti ni probleme osiromašenja turističke ponude zbog likvidacije relativno velikog broja obrtnika u turističkoj djelatnosti (koliko ih je blokirano na Jadranu). No, postavlja se i pitanje je li bilo razumno inzistirati na naplati poreznih obveza u istim iznosima u uspješnoj turističkoj sezone 2008. i znatno slabijoj sezone 2009. godine. A pitanje je i kako provesti diferenciranu naplatu poreza razmjerno uspješnosti sezone ako se ne može vjerovati da lokalni poreznici neće onima koji ih podmije umanjiti obveze poreza. Istina je i da nije jednako utjerivati dospjela neplaćena javna davanja od dužnika na kontinentu, koji mogu poslovati praktički cijelu godinu, i od dužnika na otocima u turističkim djelatnostima koji mogu poslovati, u pravilu, svega pet mjeseci u godini. Ako bi se pristupilo akciji deblokade računa obrtnika poreznih dužnika u turističkim djelatnostima na otocima i obali, to bi se moralo provesti sada, uoči sezone, a ne nakon što sezone počne (prvi gosti već dolaze za Uskrs i 1. svibnja).

I koliko god imali razumijevanja za djelatnosti obrtnika općenito kao i u turizmu, postavlja se i pitanje jednakosti građana pred (poreznim) zakonima ako se jednima unatoč neplaćenom dugu privremeno dopusti poslovati, a ostalima ne. Zapravo, ako se malo bolje analizira taj prijedlog o privremenoj deblokadi, dolazi se do zaključka da je problem isključivo u nekompetentnosti poreznika koji nisu na vrijeme uočili da mali poduzetnici i obrtnici u turizmu ne mogu plaćati iste porezne obveze u godini u kojoj je sezone bila iznimno uspješna i u godini kad je ostvaren i znatno manji oporezivi prihod – prema podacima HNB-a čak 15 posto manji od preklanijskoga. Ustvari bolje bi bilo umjesto akcije privremene deblokade računa dužnika osmišliti akciju u kojoj bi se nekompetentne poreznike uputilo na biro za nezaposlene, a zaposilo one kompetentnije (ako ih ima).

Brojna su reagiranja čitatelja na napise o nezakonitim upisima vlasništva u zemljišne knjige. Javila se čitateljica iz Vodica, čitatelji iz Medulina, Primoštena, s otoka Krka, više čitatelja iz Zagreba itd. No, posebnu pozornost zaslužuje slučaj čitateljice Nade Landeke. O problemu te čitateljice kojoj su u Općinskom sudu u Dugom Selu krivotvorili presudu pisao sam (objavivši i faksimil krivotvorne) prije deset godina. Čitateljica se javila da me pozdravi i obavijesti kako još nije riješen taj sudski postupak. Taj ni ostali sporovi zbog ‘gruntovnih mućki’ i neće biti riješeni uskoro, jer u međuvremenu je sutkinju Ivanu Domić njezina kolegica oslobodila optužbe da je nezakonito oduzimala zemljišta i nekretnine na Braču, a i Državno sudbeno vijeće odlučilo je kako nije sporno da sutkinja sudi u predmetu svog supruga.