Jedna od većih prednosti tog projekta jest i to što pruža priliku malim tvrtkama da plasiraju svoj oglas uz minimalno ulaganje. Projekt je usmjeren i na velike tvrtke, koje znatno većim marketinškim proračunima mogu osmišliti ciljanu, geografski određenu i personaliziranu kampanju na lokalnoj, ali i nacionalnoj razini. Kad je riječ o tržišnom udjelu takvog oblika oglašavanja u Hrvatskoj, Ivor Matić kaže da je vrlo nezahvalno govoriti o brojkama, ali da bi s vremenom i uz promjenu percepcije oglašivača i njihovih navika takav oblik oglašavanja mogao zaživjeti na razini od tri do pet posto hrvatskog oglašivačkog tržišta.
Online oglašavanje u svjetskim razmjerima bilježi kontinuiran rast i zauzima desetak posto oglašivačkog kolača. No u Hrvatskoj takav oblik oglašavanja prate dvostrani pokazatelji. S jedne strane online oglašavanje na prilično niskim granama, o čemu najbolje svjedoče podaci da internetsko oglašavanje još ima uistinu malen udio u ukupnom oglašavanju, između 1,5 i dva posto, i da je, prema procjenama, lani vrijedilo otprilike 55 milijuna kuna – to se odnosi na ukupno oglašavanje preko interneta, u što se ubrajaju banneri, oglasi i reklame putem elektroničke pošte. No s druge strane, i to u inat krizi koja je ukupno oglašavanje u Hrvatskoj smanjila bar dvadesetak posto, internetsko oglašavanje bilježi suprotan trend. Tako je prema dostupnim podacima ukupno oglašavanje na internetu u Hrvatskoj u prvim devet prošlogodišnjih mjeseci zabilježilo rast između 15 i 20 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pa su se i potvrdila predviđanja Slavena Fischera, predsjednika Uprave HURA-e, o rastu čak većem od ostvarenog. Bio je posve u pravu s tvrdnjom da je online oglašavanje dobitnik u kriznoj godini.
