Kakvu sezonu očekuju Hoteli

Ova će turistička sezona biti slična lanjskoj, s još oštrijim cjenovnim škarama. Međutim, najveća kompanija otvorila je nove kanale prodaje: od adriatica.neta preko HoReCe do jačanja turističke potrošnje u svojim trgovinama.

Razlog ulaska Agrokora i drugih kompanija u vlasništvo adriatica.neta nekima će još dulje ostati misterij. Ipak, napokon je napravljen prvi korak u fizičkom spajanju zelene i plave Hrvatske. Trgovacka industrija vapi za novim kupcima i tržištima, a kanal HoReCa za većim plasmanom hrvatskih proizvoda. Država nema ni kapaciteta ni volje ‘pumpati’ turizam od kojeg može uzeti još više nego do sada, zbog čega taj posao ostaje velikim igračima koji od njega najviše mogu profitirati ako si za to sami stvore okolnosti – igračima poput Franje Lukovića i Zabe, koja drži Istraturist, Ante Vlahovića (Adrisa), koji drži Maistrine hotele, i na kraju Ivica Todorića, koji je ušao u adriatica.net s više od 20 milijuna eura. Rekli bi neki analitičari, konačno je netko shvatio da spašavanje adriatica.neta nije bilo samo spašavanje kapitala nego prilika za stvaranje novog kanala prodaje s gotovo 10 milijuna potencijalnih kupaca. Hrvatska tako ima priliku ojačati gastronomski identitet klasterskim pristupom i stvaranjem imidža kakav, primjerice, ima Toskana. Nova predsjednica NO-a adriatica.neta i starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Pujić već je najavila ulaganja u turističke projekte od 20 milijuna eura, vinske ture po Slavoniji i Istri te obnovu podruma Belja i Agrolagune koje će prodavati adriatica.net. Još je neizvjesno kad će se osjetiti prvi rezultati vlasničkog povezivanja, no partneri će se svakako držati osnovnog cilja, da adriatica.net pre raste u najvećeg regionalnog turope-ratera specijaliziranog za Hrvatsku.

Agrokor za tu svrhu neće štedjeti ni u drugom krugu dokapitalizacije. Nakon financijske injekcije adriatica.net već ove godine očekuje porast konsolidiranih prihoda od šest posto u odnosu na lani ili na otprilike 275 milijuna eura.

Pitanje je hoće li Agrokor imati mogućnosti i sposobnosti dominirati turističkim tržištem ili će u igri ostati ili se pak u nju uključiti i drugi igrači sposobni povezati hotelijerstvo s prehrambenom industrijom i distribucijom. Do sada je, prema nekim procjenama, Agrokor držao 20-ak posto kanala HoReCa, no taj će se omjer kroz adriatica.net sigurno promijeniti. Turoperatoru će na raspolaganju biti više hotelskih kreveta, opskrbom će se jamčiti njihova naplata, a s druge bi se strane s ciljanim kupcima mogao povećati i Agrokorov udio u maloprodaji.

Turistička branša skeptična je jedino prema otvaranju poslovnica u prodavaonicama jer red kruha, red mlijeka pa red Havaja među Hrvatima dosad nije prolazio.

Nitko se previše ne usudi prognozirati sezonu 2010. jer sa sve kasnijim bukingom sve su kasnija i saznanja, no Vlada bi bila zadovoljna kad bismo ponovili prošlu godinu. S njezinim strane ove godine pak ne mogu očekivati važnije strateške odluke, a izgledno je da se 2010. neće izglasovati ni zakon o turističkom zemljištu. Unatoč dobrim lanjskim rezultatima u broju gostiju još ostaje velik minus od 15 posto manje prihoda od turizma. Država će se i ove godine morati osloniti na tu granu da bi pokrivala proračun. Jedina Vladina novost jest uvođenje kreditnih linija u modelima A i B za hotelijere, koji su već zaključili da im ta mjera neće riješiti probleme kao ni ukupni gubitak od 700 milijuna kuna koji će i u 2010. rasti.

Očekuju još težu sezonu od 2009. s manje novčanih zaliha i s istim fiskalnim i parafiskalnim opterećenjima. Očekuju i povećanje ukupnog gubitka sektora koji iznosi 700 milijuna kuna. Novim akcijama i promjenom tržišne komunikacije ulaze u sezonu 2010.

Najveće promjene u turizmu dogodile su se u agencijskom sektoru. Tako je adriaticu.net dokapitaliziralo šest novih tvrtki na čelu s Agrokorom, a Generalturist se strateški spojio s TUI-jem.

U ACI-ju očekuju poslovanje s otežanom naplatom potraživanja, padom likvidnosti te povećanim rizikom poslovanja. Utjecaj krize očekuju u segmentu tranzita te u dijelu charter aktivnosti. Kako je u nautici i dalje potražnja za privremenim mjestima na godišnjem vezu veća od ponude na Jadranu, u ACI marinama rade na preraspodjeli ponude sa slobodnih tranzitnih priveza na privez za godišnji vez.

Hrvatska bi ove godine, prema najpovoljnijim prognozama, mogla imati dva posto više kruzinga prometa, naročito Dubrovnik, Korčula i Split. Putničke kompanije nude sve više akcija poput besplatnog putovanja za treću osobu, popusta za stare klijente, u biti snižavanju cijene, a razliku pokrivaju ekstrapološkim na brodovima koji nude sve kvalitetnije sadržaje. Mediteran bilježi veći porast od Kariba i samo je pitanje trenutka kada će postati najpopularnijom svjetskom kruzing destinacijom.

Oni s višom kvalitetom vrlo su oprezno dizali cijene za 2010., maksimalno četiri posto i svi koji imaju dobar odnos cijene i kvalitete ne moraju se bojati. U Hrvatskoj ne postoji nijedan kamp s pet zvjezdica, a s četiri ih je samo 15-ak koji čine 20 posto ukupne ponude. Ova bi godina trebala biti na razini prošle, s daljnjim ciljem povećanja noćenja i brojem dana iskorištenosti.

Obrtna sredstva iz modela A nekima će dobro doći za pripremu sezone, ali krediti za investicije iz modela B bit će im preskupi. Štoviše, ove bi godine investicije u turizam, prema procjenama, mogle biti milijardu eura manje od lanjskih tri i pol milijarde. No turizam će i 2010. ostati sektorom s najviše investicija. Za razliku od prošle godine vlasnici agencija nešto su mirniji i manje depresivni, sada barem znaju što mogu očekivati. Slična je situacija i s hotelijerima: – Pružatelji smještaja od prošle godine trebali naučiti pravodobno reagirati s cjenovnom politikom da se ne bi ponovila 2009., kad su usred sezone smanjivali cijene 30 posto, a u travnju su ih mogli spustiti deset. Zemlje se, poput Grčke, koriste raznim instrumentima – platite jedan aranžman, dobijete dva i slično. Hrvatska je u prodajnim kanalima na stranom tržištu ove godine zastupljena u istoj mjeri, ako ne i bolje, a koristit će nam i više niskotarifnih avionica – smatra Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA).

S njegovim se mišljenjem ne slaže direktor Kompassa Zagreb Ivan Pukšar, koji tvrdi da se turoperatori ove godine ne zalažu previše za prodaju Hrvatske, za razliku od Grčke, Turske ili Španjolske, gdje imaju svoje hotele. – U posljednjih nekoliko mjeseci domaći tržište palo je 30-ak posto, uključujući skijaške aranžmane koji su zabilježili od 25 do 30 posto manje prometa. Ljetni buking također ne ide – svi čekaju ‘last minute’ ponudu. Ove godine zaoštrit će se cjenovni rat na svim odredištima, sezona će biti mršava i cjenovno još niža nego lani. Hrvatski hotelijeri s cijenama su ostali na razini lanjske godine, ali za razliku od prije mnogo su fleksibilniji i skloniji kasnijim promjenama i akcijama. Na emitivnim tržištima, njemačkom, talijanskom i slovenskom, imati ćemo problem u lipnju, kad počinje Svjetsko nogometno prvenstvo. To bismo razdoblje trebali iskorištiti za privlačenje domaćih gostiju – komentira Pukšar. – Razvijeni dio Europe trenutačno vrši strahovit pritisak na cijene i iscrpljuje Mediteran. S druge strane sâm to ne primjenjuje. Kava u npr. Austriji i dalje stoji četiri eura. Ušli smo u eru novog oblika kolonijalizma – zaključuje Pukšar. Ako ništa drugo, ova je kriza proizvela drukčiji pristup prodaji: sve je više dodanih vrijednosti u tradicionalnim proizvodima. U wellness-industriji hotelijeri se trude ubaciti niz sadržaja kao što su besplatna večera, tretman ili izlet, i to za 20-ak posto niže cijene nego inače. Velike hotelske kuće imale su lani nekoliko scenarija kao odgovor na krizu i relativno su se fleksibilno izvukle. – Naučili smo se uspješno nositi s trendom odgođenog bukinga, koji će dulje biti realnost. Ove godine očekujemo još veći rat živaca između potencijalnih gostiju i hotelijera, čemu će dodatno pridonijeti mediteranska konkurencija koja agresivnim tržišnim nastupom pokušava smanjiti lanjske minuse. Pripremili smo niz novosti u tržišnoj komunikaciji – jamčimo vrhunsku kvalitetu i vrijednost koju će, nadamo se, i dalje prepoznati naše ciljane tržišne skupine – najavljuje član Uprave Valamara Zrinko Kamber.

Iako se lanjski minus od 15 posto većinom odnosi na vanjsku potrošnju, a manje na gubitke u smještaju, čak i najluksuzniji hoteli poslovali su s minusom. Hotelijeri poput Gorana Štroka, međutim, zadovoljni su s osam posto manjim prihodima s obzirom na tešku gospodarsku situaciju i poremećaje u cijelom svijetu. – Prošla godina zasigurno je bila jedna od najtežih, a i sezona koja je pred nama vjerojatno neće biti ništa lakša. Stoga nastavljamo štedjeti na svim razinama, ali uvažavajući visoko postavljene kriterije vrhunske usluge i kvalitete. Prodajni trendovi poput ‘last minute’ bukinga i rezanje budžeta za putovanja, svakako će obilježiti i ovu sezonu koja može biti i teža od lanjske. Naime, većina hotelijera u ovu godinu ulazi oširomašenih novčanih zaliha jer su one zbog krize i nepredviđenih gospodarskih kretanja svedene na minimum – komentira Danijela Mihalić iz Jadranskih luksuznih hotela. Neki su nešto naučili iz prošle sezone, neki nisu i nikad neće, no Hrvatska je ionako spremna za generalnu selekciju, posebno u turizmu, koji je najduže na svjetskom tržištu. Agrokor je napravio relevantan iskorak: gledavši svoju korist, uzdrmao je kanal HoReCe. I ako se već Vlada i turisti ne grebu za hrvatske hotele, bit će barem zanimljivo promatrati borbu trgovaca.