**Smanjiti će se broj medija i pojefitiniti cijena rada**

• Na webu, bar u našem slučaju, kriza se uopće ne osjeća. Dapače, u 2009. prihodi su nam rasli 30 posto, a u prvom kvartalu ove godine povećavat će se između 25 i 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Kad je riječ o novostima, njih će biti, ali za sada to držimo u tajnosti. Posljedice krize u medijskoj industriji bit će ubrzanje ionako neizbježne propasti tiskanih medija, najprije dnevnih novina, i marketinški proračuni više će se preseliti na internet. To znači da će se smanjiti broj medija i pojefitiniti cijena rada.

• Mediji su veoma osjetljivi na krizu jer je oglašavanje jedan od prvih troškova koje oglašivači smanjuju kao odgovor na recesiju. Radio Dalmacija nastoji na dva načina ublažiti takvo ponašanje: prvo, potičemo i oglašivači i agencije većom količinom i avansnim popustima – tako od 1. veljače ove godine odobravamo 12 posto popusta za cjelogodišnje plaćanje predujmom po ugovoru; drugi je način, koji smo prvi u Hrvatskoj uveli još prije desetak godina, naplata kategorija radijskih spotova svakih pet sekunda umjesto kod većine radija i dalje uobičajenih svakih 15 sekunda, tako da klijenti plate onoliko koliko nešto uistinu traje. Svi gospodarstvenici, pa i mediji, u problemima su dobrim dijelom i zbog neizdrživo produljenih rokova plaćanja. Predlažem dva najjednostavnija rješenja za borbu protiv nelikvidnosti. Prvi je da PDV s ulaznih računa treba tretirati kao račun R2, pretorez netko može odbiti tek kad taj račun plati. Naravno, kad bi i državni priljev poreznog novca ovisio o naplaćenoj realizaciji, a ne samo fakturiranoj, kao što piše i vaš kolega Ivica Grčar, država bi brzo uspostavila mehanizme za ubrzavanje svih oblika naplate. Nadalje, sada kad imamo i OIB nitko tko je dužan dobavljačima, državi itd. ne bi trebao osnovati novu tvrtku dok ne podmiri sve obveze iz stare.

Kad je riječ o planovima, obično postoje i za ratna i za mirnodska vremena. Sadašnja situacija još je na razini žestokog stezanja remena, smanjivanja plaća, ali ne i otpuštanja zaposlenika. Novosti su vezane uz neke ideje o marketinškom imidžu i vezivanju glasova u eteru uza sponzore, ali tek treba vidjeti koliko bilo koja ideja može u krizi donijeti novog novca. Ova je kriza kao svaka bolest. Zato je i medijska industrija natjerana da poveže brigu o svom financijskom zdravlju. Svi se suvišni i neracionalni projekti gase, sve se racionalizira do optimalne razine, nitko više nije uljuljan u sigurnost prihoda. Radi se vrlo oprezno, pozorno, svaki se mjesec planiraju i analiziraju prihodi, osmišljavaju nove akcije, više vodi briga o čitateljima, gledateljima i slušateljima. Jednom riječju, koliko bismo god voljeli da nije nastupila, kriza je cijeli medijski svijet pokrenula u pozitivnom smislu, i to je najbolje što nam se dogodilo.

• U svogim emisijama više smo se fokusirali na žive ljude i također se viš bavimo planovima s kojima ćemo lakše i bezbolnije prijeći na digitalno emitiranje. Osim toga proširili ćemo područje pokrivanja, uvesti još jedan specijalizirani TV kanal i početi emitirati 24 sata na dan umjesto 18 sati kao do sada. Kad je riječ o budućnosti medijske industrije, neki će otpasti iz konkurencije, ali i doći će novi zbog digitalizacije, pa će ukupna slika, bez obzira na recesiju, biti mnogo šarenija nego dosad.

• Na Novoj TV ponosni smo što smo se pripremili za krizno razdoblje i što smo se slijedom toga znali nositi s njim. Usprkos krizi i padu hrvatskog komercijalnog tržišta napravili smo korak u povećanju tržišnog udjela i znatno poboljšali financijske rezultate. Poslujemo na recesijom zahvaćenom tržištu, zato ne možemo biti imuni na krizu, ali unatoč tomu dobrim smo poslovnim odlukama i kvalitetnim programskim sadržajem povećali svoj tržišni udio i završili godinu pozitivnim financijskim rezultatima. Strategija naše kompanije jest multimedijska platforma koju smo započeli probojem na internet prije pet godina. Naše su komparativne prednosti povezanost televizijskih i internetskih sadržaja u promociji i oglašavanju te kapaciteti za proizvodnju vlastite visokokvalitetne produkcije za svoje i potrebe tržišta. Posve smo također spremni za proces digitalizacije i daljnji razvoj Nove TV u smjeru novih specijaliziranih kanala.

• Kad je riječ o projektima kojima nastojimo zadržati vjerne čitatelje, ali i privući nove, strategija Marketinga Večernjeg lista jest ‘jednostavno više sadržaja za čitatelje’. Cijeli je tjedan podijeljen na već tradicionalne priloge poput ‘Kvadrat po mjeri’, ‘Autopri-log’, ‘Mali oglasnik’, ‘V magazin’ itd., a naravno da pratimo i sezonu. Tako smo, primjerice, uoči Valentinova cijeli tjedan proglasili Tjednom ljubavi, pa smo tomu prilagodili i proizvode: ljubavnu kuharicu, ljubavni horoskop te kao vrhunac CD koji je bio kompilacija pjesama koje su odabrali sami čitatelji. Feljtoni Večernjeg lista posljednji su iskorak. Maksimalno se trudimo razviti interaktivnost s čitateljima – to je osnovni smjer i strategija koja prema dosadašnjem iskustvu postiže najbolje rezultate.