Pokazatelje svih društava izniklih iz Fima grupe teško je iščitati jer su računovodstvene stavke odnosa s povezanim poduzećima vrijedne stotine milijuna kuna. Tako jedino bivši partneri znaju tko je vlasnik čega i u kolikom iznosu.
Nekadašnji lider financijske industrije, varaždinska Fima grupa proživljava vjerojatno najteže trenutke u svojoj povijesti. Osim utjecaja krize koja je kompanije poput Fime dovela do granica rentabilnosti, mora se boriti i s negativnim publicitetom koje joj je donijelo pritvaranje čelnog čovjeka Milana Horvata zbog afere s kupnjom Podravkinih dionica. Slučajno ili ne, netom prije pritvaranja Horvata i Srdana Mladinića iz SMS-a Fimini čelni ljudi odlučili su razdvojiti vlastito poslovanje i razići se.
Od poslovanja Fima grupe Milanu Horvatu pripao je dio izravno vezan uz vrijednosne papire i ulaganja: brokerski poslovi i vođenje investicijskih fondova. Budući da je Horvat u pođeli dobio i brend Fimu, ostala društva danas posluju pod imenima koja ga ne sadrže – objašnjava Dubravko Žganec, čovjek koji je s Horvatom i Liljanom Weissbarth učinio Fimu važnim igračem na hrvatskom, ali i regionalnom tržištu kapitala.
Žganec je danas član NO-a Plurisa, tvrtke koja je kao holdinško društvo pravni sljednik Fima grupe, a i predsjednik je NO-a Validusa, holinške kompanije čiji 39,08 posto dionica drži upravo Pluris. Validus je podjelom došao pod Žganecovu ingerenciju, dok je ostatak pod skrbičkim računima, u društvima s ograničenom odgovornošću i raspršen na male dioničare.
U isključivu Horvatovu vlasništvu ostao je broskersko-fondovski dio koji je nastavio poslovanje pod imenom Fima i koji, začudo, nije doživio velike potrese. Naime, Fima vrijednosnice na kraju 2009. imale su otprilike isti udio na tržištu kao 2008. (6,09 posto). S položaja fondova situacija nije toliko sjajna, no i to se više može pripisati negativnim sentimentima tržišta nego bijegu ulagača od Fime kao brenda.
U Horvatovoj ingerenciji ostali su i brokeraj i banka u BiH, brokerski poslovi u Srbiji te Ukrajini. Potpuno odvojeno posluje treća partnerica Ljiljana Weissbarth, kojoj je prilikom podjele pripao posao s nekretninama i društvo za faktoring. Weissbarth je osnovala nekoliko manjih društava – Weissbarth i partneri, WEIP savjetovanje, WEIP nekretnine te WEIP Perfectus, čiji pokazatelji također nisu najbolji.
Iako smo prošle godine osjetili veći interes Srba za Hrvatsku, Grčka, Turska i Tunis ostaju dominantna turistička odredišta zbog povoljnijih cijena. Srbi koji su ljetovali u Istri i na sjeveru Hrvatske oduševljeni su gostoprimstvom, ali od gostiju koji su željeli provesti ljeto u Dalmaciji čuli smo grozna iskustva. Marketinški bismo se trebali usmjeriti na odredišta koja dobro prolaze jer nam loša iskustva kao što su uvrede i izbušene gume kvarne poslovanje – izjavila je Tijana Obradović, marketinška direktorica Jolly Travela, jedne od najvećih putničkih agencija u Srbiji i članice adriatica.net grupe.
Trenutačno se u Beogradu održava Međunarodni turistički sajam IFT na kojem Hrvatska nastupa prvi put. Direktor HTZ-a Niko Bulić najavio je i prvu promidžbu na srpskoj televiziji, za što, uz 800 tisuća, koliko je uloženo prošle godine, planira izdvojiti milijun kuna.
Prošle je godine održano otprilike 2.000 raznih evenata: seminara, kongresa, konferencija, prezentacija, edukacija, domjenaka i banketa. U 2008. kroz naš je kongresno-banketni centar i hotel prošlo 850 tisuća ljudi, a lani pak milijun.
Kongresni se centar sastoji od 20 dvorana na 2.500 četvornih metara, po čemu je najveći u Hrvatskoj. Najveća dvorana prima tisuću posjetitelja, druga po veličini 500, a ostale mogu primiti od 10 do nekoliko stotina klijenata. Naša je komparativna prednost što možemo primiti tisuću osoba, zatim ih razdvojiti u radio-nice, organizirati za njih stanke za kavu i organizirati za ručak u dvoranama u kojima se nalaze. I sve to bez čekanja. Prilagodili smo se zahtjevima tržišta u ovom dijelu Europe, zbog čega organiziramo mnogo manjih evenata za 50 do 150 klijenata. Katkad u jednom danu imamo deset od petnaest takvih manjih; rijetkost je event od tisuću sudionika. Takav bi popunio sve naše kapacitete, to je san svakoga kongresnog centra. Nažalost, takvih je događanja na našem tržištu vrlo malo.
Hoteli i kongresni centri sve se više pretvaraju u PCO (professional congress and conference organizer) agencije koje klijentima pružaju sve zamislive usluge. Zato smo svojim zaposlenicima koji rade u prodaji i marketingu dodijelili titulu voditelja projekta jer svaki je event koji se organizira u našem hotelu, imao on samo deset sudionika ili tisuću ljudi, mali projekt, a pogotovo kad je riječ o velikim događanjima za koja i pripreme traju godinu do godinu i pol dana. Uz uobičajen najam konferencijske opreme, dogovaranje ručkova i cateringa sve više klijenata želi da im se organizira transfer, odnosno avio-karte, dolazak po njih na aerodrom, simultano prevođenje, zatim PR potpora za dobar odnos s medijima. Uglavnom, do sada nismo imali zahtjev koji nismo mogli ispuniti.
