Nisu samo studenti Fakulteta prometnih znanosti potencijalni zaposlenici te tvrtke. Nove tehnologije i mnogo novih usluga koje će Pošta razvijati zasigurno će uvjetovati i zapošljavanje drugih visokoobrazovanih radnika.
Prošla su vremena u kojima se o poštanskom poslovanju razmišljalo kao svijetu iz romana Bukowskog. Poštanska tehnologija danas je sofisticirana djelatnost koja osim vrijednih poštarskih ruku zahtijeva i brojan visokokvalificirani upravljački i razvojni kadar. Sukladno tomu Hrvatska pošta održava kvalitetnu suradnju s Fakultetom prometnih znanosti u Zagrebu i s drugim institucijama. FPZ kao izvor novih spoznaja s područja poštanske tehnologije iznimno je važan za razvoj poslovanja Hrvatske pošte. Osim teorijsko-tehnološkog aspekta važan su čimbenik i kontakti sa studentima.
Iznimno nam je važan kontakt sa studentima radi mogućnosti izbora i poticanja onih s najviše potencijala i interesa za poštansku djelatnost. Dugoročna kvalitetna suradnja iznimno je strateški važna za razvoj Hrvatske pošte i temeljne poštanske znanosti na Fakultetu prometnih znanosti – objašnjava Mario Bebić, izvršni direktor Ureda za ljudske resurse Hrvatske pošte.
Međutim, nisu samo studenti FPZ-a potencijalni zaposlenici te tvrtke. Nove tehnologije i mnogo novih usluga koje će Pošta razvijati zasigurno će uvjetovati i zapošljavanje visokoobrazovanih radnika koji će svojim znanjem pridonijeti upravo na tim novim područjima. U Hrvatskoj pošti tako među ostalim izdvajaju potrebu za informatičkim stručnjacima.
Informatička struktura, odnosno usmjerenje na nove usluge koje se temelje na informatičkim sustavima, zasigurno je jedno od najvažnijih područja razvoja Hrvatske pošte. Riječ je području na kojem se Hrvatska pošta najviše može, ali i mora, razvijati. Mnoge usluge velikim će dijelom biti blisko povezane s IT tehnologijom da bismo mogli osigurati neometano korištenje usluga koje danas nudimo, ali i mnogih koje se uskoro počinju razvijati – kaže Bebić.
Restrukturiranje Hrvatske pošte bilo je nužno ne samo radi liberalizacije tržišta nego i zbog toga što je godinama poslovala s gubicima. Svojedobno se najprije dogovorilo nužno optimiranje broja zaposlenih. Jednim se udarcem – racionalizacijom kadra – povećava učinkovitost i štedi jer je najveći trošak u poslovanju Hrvatske pošte tradicionalno bio udio bruto plaća zaposlenika u tvrtkinu ukupnom prihodu. Sve to rezultiralo je prično nepopularnom mjerom, uklanjanjem nepotrebnih radnih mjesta.
Tako je ukinuto 20 županijskih središta Pošte i uspostavljena je nova organizacija prema uzoru na suvremene svjetske poštanske operatere. Novom organizacijom i uklanjanjem županijskih središta smanjila se administracija i 2.000 zaposlenika prebačeno je na operativne poslove. Do sada se tako u tri navrata smanjio broj zaposlenika za gotovo 1.600. U konačnici, udio izdvajanja za plaće smanjen je s čak 72 posto 2008. na 62 posto 2009. iako je i dalje daleko iznad europskog prosjeka poštanskih operatera.
Trenutačno se 80 posto poslova u sortirnim centrima obavlja ručno, a samo 20 posto automatski. Gradnjom središnjeg logističkog centra taj će se omjer promijeniti – 80 posto svih pošiljaka sortirat će se automatski. Tako se optimiziraju poslovni procesi, ali i otvara mogućnost povećanja usluga koje Hrvatska pošta zasad nije sposobna pružati, poput distribucije tiskovina, direktnog marketinga i sl. Osim spomenutim središnjim logističkim centrom Hrvatska se pošta za liberalizaciju tržišta priprema i opsežnom informatizacijom, preuređenjem poštanskih ureda te daljnjim poboljšanjem učinkovitosti. U svakom slučaju, mnogo posla za pametne i vrijedne.