GRČKA vs. EU Grci bi pomoć htjeli, ali ne bi da im se reže državna uprava. Poznato?

Iako su se protivili predloženim mjerama EU, pa čak i zahtjevu njemačke kancelarke da se zaposlenicima u javnoj upravi oduzme 14. plaća, Grci će po svoj prilici popustiti. EU preuzima kontrolu nad proračunskim suverenitetom.

Upravo poput zemlje koju bolje poznajemo i u kojoj živimo, Grčka je reterirala i prije nego je pristupila ozbiljnijim rezovima, odlučivši zamijeniti poniznost pred Europskom unijom temperamentnom i nerijetko promašenom borbenošću Mediterana. U početku nije mogao proći jedan dan da se grčki premijer George Papandreou ili njegov pobočnik za financije George Papconstantinou nisu javno posuli pepelom i tražili oprost grijeha, obećavajući da će biti bolji, samo da im se još ovaj put progleda kroz prste.

No, nakon incijalnog šoka, Grci su se pribrali i stali na kočnicu. Sad, kažu, i nisu tako sigurni da baš žele ići predaleko u tim rezovima jer nisu sigurni da su oni prijeko potrebni. Takvim stavom koji je pripremu imao nekoliko dana prije u žestokom obrašavanju Papandreoua na Uniju i njezino ‘stvaranje psihologije predstojećeg kaosa’, samo dan nakon što je načelno ugovorena pomoć Unije, Grčka se približila novoj konfrontaciji s kolegama u eurozoni. Zapravo, Grci su brzo iscrpili zanos ‘posipanja pepelom’ i odlučili se stati i razmisliti, a sve nakon što su iz Grčkom otvoreno izirirane Unije počeli stizati novi zahtjevi za dodatnim rezanjima osim onih koje je ta zemlja ponudila.

Grci su, pomno razmislivši o svemu te nakon protesta i nereda, valjda zaključili da je i njima najveći dio proračuna zadan i tako dali do znanja da je ‘šukerovština’ pojam širi od uskih granica Hrvatske. A možda se boje pada potrošnje do kojeg bi nesumnjivo došlo većim rezovima u javnoj upravi. Najnoviji razvoj događaja bacio je u očaj tržišta koja su netom pokazala znakove optimizma nakon načelnog dogovora o pomoći Grčkoj.

Prema sistemu korak naprijed, dva koraka natrag, baš kad su uspjeli odobrovoljiti iznimno skeptičnu Njemačku, koja je nakon pucanja grčke bruke zauzela vrlo negativan stav prema kršenju načela eurozone da nema mudrošobnog pomašanja, Grci su ponovno vrlo gorljivo reagirali na daljnje zahtjeve Njemačke i Središnje europske banke (ECB) da postojećem paketu mjera za stezanje dodaju i povećanje PDV-a od jedan, a možda i dva posto te da plaće u javnom sektoru još malo srežu. Primjerice, Merkel je od grčke Vlade zatražila da zaposlenicima u javnoj upravi oduzme 14. plaću, što se zaista čini razboritim. Dakle ne 13., nego 14. plaću. Za Grke, pak, nema razloga za takvo pretjerivanje. Oni bi pričekali ocjenu postojećih mjera do sredine ožujka koju će zajedničkim snagama dati Unija, MMF i ECB.

Ono što bi moglo biti mnogo zanimljivije domaćim ekonomskim magovima jest reakcija grčke javnosti na objavu rezanja plaća državnim službenicima, povećanja poreza i smanjivanje mirovina koje je popularnost premijera dovelo do rekordnih razina, što vjerojatno ne bi bio slučaj da su povećanja poreza ostala bez druge dvije komponente kao, primjerice u Hrvatskoj. Izgleda da je i Grcima dosadilo unedogled financirati dio društva upitne produktivnosti, uz to i vrlo dobro zaštićen. Nekoliko je grčkih novina objavilo istraživanja popularnosti koja su varirala od 61 do čak 72 posto za premijera uz tvrdnje ispitnika da su mjere štednje odavno trebale biti.

Srbija je još jedina zemlja u regiji ali i u Europi u kojoj državno poduzeće u oblasti telekomunikacija (Telekom) ima apsolutni i neupitni monopol na fiksnu telefoniju, iako joj je pravo na monopol isteklo još 2005. godine. Tek pet godina poslije, u veljači ove godine, dodijeljena je prva licencija za fiksnu telefoniju, izuzetno li onu Telekomovu, i to norveškom Telenoru za milijun i 50.000 eura, koji se već čvrsto etablirao na polju mobilne telefonijske kupnjom Karićeva Mobtela. Umjesto za najavljeni tri licencije raspisan je natječaj za samo jednu i to bez propisane najniže cijene, ali uz uvjete koji su izbacili iz konkurencije zainteresirane, a ostavili samo jednog – Telenor.

Prije natječaja baratalo se s raznim svotama koje bi bile minimalne za udjel, od pet do 100 milijuna eura. Ali kriza i činjenica da će potencijalni vlasnik licencije u startu biti u podređenom položaju jer Telekom posjeduje kompletnu infrastrukturu, umanjili su interes, pa država, odnosno Republička agencija za telekomunikacije (RATEL) ne propisuje minimalnu cijenu, ali zato ostalim uvjetima isključuje potencijalne kandidate i ostavlja prostor samo za jednog od spominjanih kandidata. Naime, potencijalni kupac je morao u prošloj godini prihodovati najmanje 200 milijuna eura i imati najmanje milijun korisnika, s čime je bio izbačen iz konkurencije najčešće spominjani kandidat kablovskog internetskog provajdera SBB.

U RATEL-u kažu da će se pobrinuti da se Telenoru iznajmi postojeća infrastruktura, koja je u vlasništvu Telekoma, odnosno države, po zadovoljavajućoj cijeni. Imaju godinu dana da pokrenu posao koji su dobili. Prema prvim izjavama iz Telenora stekao se utisak da se ne žure.

• Sve ovisi o tome koliko priključaka možemo postaviti na Telekomovu postojeću mrežu, koje su lokacije i koncentracija tih priključaka. Ali ja sam uvjeren da ćemo ispuniti sve uvjete licencije – kaže direktor Telenora Kjell-Morten Johnsen i dodaje da planiraju ulaganja od nekoliko milijuna eura u gradnju vlastite mreže.

A ima se što i graditi. U Srbiji i dalje više od 100.000 domaćinstava nema fiksnog telefonja jer Telekom nije bio sposoban ili naprosto pritisnut konkurencijom nije ni imao namjeru riješiti to pitanje. Osim toga, postoji još oko 120.000 dvojnika, od kojih gotovo 80.000 samo u Beogradu.

Vojslav Stojiljković, iz Sektera za razvoj klijenata Direkcije za rezidencijalne klijente Telekom je još 2003. govorio da će Telekom do kraja 2005. godine digitalizirati cjelokupnu telefonsku mrežu. Direktor Telekoma Draško Petrović je godinu dana poslije rekao da će do kraja 2006. godine telefonska mreža u Srbiji biti posve digitalizirana. Potkraj 2005. godine Petrović je govorio da se kompletna digitalizacija može očekivati potkraj 2007., pa potkraj 2008. godine, pa onda najkasnije do kraja 2009. godine. Došla je i nova postava u Telekom. Višegodišnji direktor Draško Petrović smijenjen i doveden je krajši kada. Rođeni Kninjanin Branko Radužko je imao je svoje procjene kad je riječ o digitalizaciji.

• Mi planiramo da do kraja 2010. ne bude nijednog dvojnika, a trenutačno ih ima oko 180.000. Želimo da svih 150.000 domaćinstava koji sada nemaju priključke dobiju fiksnii telefon i da sve centrale budu digitalizirane – izjavio je.