CAMERON

U poduljoj karijeri Cameron nije snimio previše filmova, ali zato je u opus ubrojio hitove poput ‘Terminatora’, ‘Istinitih laži’, ‘Titanica’ i sada ‘Avatara’, postavši tako jedan od najprofitabilnijih redatelja u povijesti čiji su filmovi ukupno zaradili otprilike 6,5 milijardi dolara. Najnoviji film ‘Avatar’ razbija dolarske granice brže nego ijedan drugi: zaradio je otprilike milijardu dolara nakon samo 17 dana prikazivanja.

Čovjek nije posebno radišan, ali kad sjedne u redateljski stolac, pretvara se u tvornicu novca. U slučaju Jamesa Camerona kovancica ‘manje je više’ doista dobiva posve novu dimenziju. U poduljoj karijeri nije snimao previše filmova, ali zato je u opus ubrojio hitove poput ‘Terminatora’, dva nastavka (oba su sjajno prošla) drugog dijela ‘Aliena’, ‘Istinitih laži’, ‘Titanica’ i sada ‘Avatara’, postavši tako jedan od najprofitabilnijih redatelja, čiji su filmovi ukupno zaradili otprilike 6,5 milijardi dolara. Samo posljednja dva iscjedila su više novca nego što bi neki redatelji uspjeli u pet karijera i doveli do toga da se čovjek sâm sa sobom natjecao na listi najisplativijih filmova svih vremena.

‘Titanic’, snimljen 1997. godine, uspio je zasjesti na mjesto prvog po zaradi baš otprilike na kraju ere prvoloptaškog filma po kojem je Hollywood postao zloglasan, inkasiravši 1,8 milijardi dolara, što samo po sebi možda i ne bi bilo toliko sporno da pritom taj posve osrednji film nije dobio 11 osvojenih Oscara od 14 nominacija, uključujući one najvažnije, za režiju i najbolji film. Na prvome mjestu najprofitabilnijih filmova zadržao se 12 godina, koliko je Cameronu, koji je netragom nestao nakon tog neočekivanog i nezasluženog uspjeha, trebalo da se vrati na scenu jači nego ikad. U tom dugom razdoblju petljao je s nekim dokumentarnim, potpuno nezapaženim projektima, a kad je sve konačno bilo spremno za još jedan spektakl, potukao je samog sebe.

Njegov ‘Avatar’ razbio je dolarske granice brže nego ijedan film zaradivši otprilike milijardu dolara nakon samo 17 dana prikazivanja. Gledano posve poslovno, zaraditi milijardu dolara prodajom u 17 dana doista je impresivan potvrat. Da bi naposljetku pobijedio vlastiti ‘Titanic’ na domaćem tržištu, trebalo mu je sedam tjedana, kad je ‘Avatar’ dosegnuo magična 602 milijuna dolara na američkim blagajnama premašivši tako psihološku barijeru od 600 milijuna, koju je sâm Cameron postavio.

Ipak, postoji rekord koji nije potučen iako ima vremena, a to je prodaja karata rastegnuta na sva vremena (otkako film postoji), gdje još vlada, usprkos golemoj količini raznih hitova od tada, ‘Zameo ih vjetar’ iz davne 1939. Treba li reći – sprema se nastavak?

U skladu s takvim uspjehom Akademija filmskih umjetnosti odlučila je dodijeliti Cameronoj filmu devet nominacija za Oscara, zbog čega je izostala mogućnost da se redatelj nadmaši i na tom području.

Paradoksalno, ‘Avatar’ je nedvojbeno bolje ostvarenje od ‘Titanica’, koji nema nikakvu ozbiljnu umjetničku vrijednost jer riječ je o petparačkom ljubiću za šiparice, no stavljen u odnos s ozbiljnim filmskim ostvarenjima, ‘Avatar’ zapravo može biti ponosan i na toliko nominacija. Cameronov posljednji hit toliko je dobro prošao da mu i News Corp., pod čijim je plaštom film pro-duciran, duguje vječnu zahvalnost. Usred jedne od najgorih kriza me-dijski je konglomerat ostvario izvrsne financijske rezultate uglavnom zahvaljujući sjajnom uspjehu ‘Avatara’.

Za razliku od ‘Titanica’, koji je fenomen zbog činjenice što je tako dje- tinjast film zaradio toliko novca i osvojio toliko nagrada, ‘Avatar’ je sjajno pogodio posve drugo vrijeme u razvoju čovječanstva ili njegovu nazadovanju postavši simbol modernog eskapizma potpomognutog sve boljom tehnologijom.

Odmah nakon prikazivanja elektronički svemir foruma raspisao se o novom filmu, tehnološki revolucionarnom, i svijetu koji tako varljivo, ali uvjerljivo, nudi iluziju da se pojavio i sindrom depresije prouzro-čene ‘Avatarom’. Oni tankoćutniji bili su oduševljeni pitoreskim svijetom Jamesa Camerona, koji je, doduše, realizirao neki očalinko ispred računala, toliko da im se realni svijet razularenih bankara i po-divljalih činovnika koji stvaraju planove za konačno rješenje pušenja i debljanja, učinio toliko odurnim i odbojnim da su poželjeli ubiti se. Možda pretjerano, ali kad čovjek bolje razmisli…

Kad je riječ o filmu, toliko razvikanom, osvojio je više-manje i kritiku i publiku iako objektivno nije toliko riječ o filmski posebno atraktivnom naslovu (Cameron nikad nije bio pretjerano darovit redatelj) koliko o doista vrhunskoj, utopističkoj zabavi kreiranoj u vrijeme koje sve više treba upravo takav oblik bijega od nemilosrdnog sustava i su-manutih ljudi. Cameronu se mora priznati da je realizaciji pristupio tolikovskom ozbiljnošću.

Svijet ‘Avatara’, točnije svijet Pandore, smješten je u galaktici negdje daleko, gdje ljudi, u širem smislu te riječi, po starom običaju dugo nje-govanu na Zemlji ruju tražeći mineral unobtanj, pri čemu im stalno smetaju dosadni domoroci Na’viji. Film, dakle, ima vrlo dobru rela-ciju na stvarnost usprkos SF temelju, a posebno je interesantno kako će glavnu bitku voditi s filmom svoje bivše žene ‘Narednikom Ja-mesom’, koji polazi od nešto drukčijih postavki o svijetu u kojem živi-mo, odnosno od dobronamjernih američkih vojnika zarobljenih u paklu Iraka koji nema razumijevanja za demokraciju i kapitalizam.

‘Avatar’ nije nastao tek tako, nego su prvi koraci napravljeni čak i prije ‘Titanica’ 1994., no tada još nije bila dostupna tehnologija potrebna za vjerno stvaranje Cameronova svijeta. Strpljen – spašen. Šesnaest godina poslije sve je bilo spremno. Da glavni likovi ne bi, poput onih iz Boyleova ‘Žala’, govorili hrvatski pretvarajući se da govore neki svoj jezik, s radom na pravom jeziku Na’vija počelo se u ljeto 2005. Osmišljeno je otprilike tisuću riječi kojima je Cameron dodao 30-ak svojih. S obzirom na niz motiva koji su se kroz filmsku i literarnu umjetnost provlačili bezbroj puta, nije dugo trebalo proći od početka prikazivanja da se počnu javljati razni ‘pokrađeni autori’, odnosno ljudi koji su tvrdili da je Cameron uzeo upravo njihov pred-ložak ili ideju. U argumentaciji su navodili upravo ono što im nimalo ne pomaže – motive reciklirane n-puta u raznim umjetničkim for-mama. Čudno, recimo, da se još nije javio Kevin Costner tvrdnjom da mu je ukraden ‘Ples s vukovima’ (odbačeni pojedinac, vojnik, odlazi na zadnju granicu, prekrasno netaknutu, upoznaje se s divljim domo-rocima prema kojima je skeptičan, a naposljetku postaje jedan od njih).

Uspješni James Francis Cameron zapravo je Kanadanin, rođen 1954. godine. Podmladak je iz Kapuskasinga u provinciji Ontario – sin Shirley, umjetnice u slobodno vrijeme i medicinske sestre u stvarnom životu, i električara Phillipa. Srećom za njega, nakon završenog koledža Stanforda obitelj se seli u Kaliforniju 1971. gdje James, očito rastrzan, studira fiziku i engleski, ali naposljetku odabirom filozofije kao glavnog predmeta rastjeruje sve sumnje da će biti fizičar. Kao i svi velikani školovanje nikad nije dovršio, slijedeći umjesto toga strast za specijalnim efektima i filmom.

Nakon napuštanja školovanja vozi kamion i piše, a ključni trenutak događa se 1977., kad je pogledao svježe izdan prvi nastavak ‘Ratova zvijezda’, što ga je potaknulo na davanje otkaza na mjestu kamionđžije i ulazak u filmsku industriju. Nakon toga piše prvi scenarij, unajmljuje opremu, kojom u prvi mah ne zna baratati, i snima film.

Taj amaterski uradak nije zabilježio uspjeh, pa je James bio prisiljen zaposliti se u Studiju ‘Roger Corman’ gdje izrađuje makete. Ubrzo postaje umjetnički direktor na projektu ‘Battle Beyond the Stars’, a prvi zapažen rad obavlja na specijalnim efektima u Carpenterovu ‘Bijegu iz New Yorka’. Nakon prtljanja po specijalnim efektima konačno piše scenarij za ‘Terminator’, film koji će ga ‘staviti na kartu’. Film je važan na nekoliko razina. Lansirao je Cameronu kao ozbiljnog redatelja, Arnolda Schwarzeneggera kao više-manje ozbiljnoga glumca, stvorio je legendarni lik Sare Connor i priskrbo samom Cameronu treću ženu Lindu Hamilton, koja je tumačila ulogu Sare. Financijski je madioničar stvoren – produkcija je stajala otprilike 6,5 milijuna dolara, prihodovao je 78. Slijede drugi dio ‘Aliena’, ‘Bezdan’, ‘Terminator 2’, ‘Istinite laži’ i ‘Titanic’, kojim je razbio sve iluzije da se u Akademiji i filmskom svi-jetu cijene ozbiljna ostvarenja. U njegovu su vlasništvu trenutačno tri Oscara, sva tri za ‘Titanic’, koje je dobio za najbolju režiju, najbolju montažu i najbolji film. Ovu je godinu počeo Zlatnim globusom za najbolju režiju, pa se on i nje-govih obilježavaju nadaju još jednom trolistu jer je dobio iste tri nomi-nacije kao i u slučaju ‘Titanica’.

Brza analiza njegova rada otkrila je nekoliko po-navljajućih motiva koji vjerojatno, froydovski gledano, govore o njegovoj osobnosti. Prevladava njegov pesimistički odnos prema budućnosti čovječanstva koje se stalno opasno igra tehnologijom, korpora- tivna pohlepa i jaki ženski likovi. Potonje mu je, očito, slaba točka jer se ženio pet puta i do posljednje suprige Suzy Amis brakovi mu nisu uspjevali. Suradnik Orson Scott Card opisao ga je kao sebičnog i okrutnog tipa. ‘Prema meni je bio lju-bazan jer sam si mogao priuštiti odlazak, ali svi su se oko njega osje- čali jadno. Njegova neljubaznost nije nimalo pomogla filmu, a ljudi nisu bili motivirani raditi brže ili bolje’, rekao je svojedobno. Slično iskustvo imala je i Kate Winslet, koja je, doduše, bila nešto obzirnija u opisu Camerona kao simpatičnog, ali temperamentnog tipa. Iako kontroverzan i očito ne previše omiljen među suradnicima, James Cameron ‘Avatarom’ je svakako potvrdio status u filmskoj industriji, ali i povećao svoju važnost. Štoviše, njegova ostavština u sklopu filmske industrije neće se pam- titi kao umjetnički vrhunac, ali činjenica da je uspio zaraditi toliki novac s osrednjim ostvarenjima koja najveće prednosti izvlače iz ra- čunalno stvorenih svjetova i likova svakako je vrijedna nekog fakul- tetskog kolegija u budućnosti. S druge strane treba priznati i vje- štinu koju je pokazao u akcijskim elementima, od kojih nijedan nije prošao neprimijećeno i koji su vrlo uspješno, kao, uostalom, i ‘Avatar’, spojili tehnologiju s filmskim izričajem.