e-mail iz… Podgorice

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) izvijestila je potkraj prošlog tjedna da je stanje u crnogorskoj ekonomiji mnogo lošije od onoga što pokazuju podaci Vlade u Podgorici i uza slabe znakove oporavka. To je izazvalo oštru reakciju crnogorske Vlade i dovelo u pitanje aranžman s MMF-om od približno 200 do 400 milijuna eura, koji se prije samo tri tjedna činio izvjesnim, kad su se premijer Milo Đukanović i ministar financija Igor Lukšić zadovoljno smješkali u Washingtonu nakon razgovora s izvršnim direktorom MMF-a Dominiqueom Straussom Kahnom.

Crna Gora nije ulazila u aranžman MMF-a od 2007. godine smatrajući da programi ove institucije nisu razvojni. Međutim, kako se tijekom prošle godine utjecaj globalne ekonomske krize prelazio na crnogorsko gospodarstvo i svom silnom pokazao njene slabosti, MMF je postao poželjan ili prihvatljiv partner. Misija MMF-a koja je posljednja dva tjedna boravila u Podgorici priopćila je da preliminarni podaci pokazuju kako se bruto domaći proizvod Crne Gore u prošloj godini smanjio sedam posto, ukupna zaposlenost čak 15 posto, a javni dug iznosi 39 posto BDP-a. S druge strane Vladini podaci pokazuju da je pad BDP-a u prošloj godini iznosio 5,3 posto, da se zaposlenost manja za svega pet postotaka, dok je ukupni dug Crne Gore na kraju prošle godine bio 1,14 milijardi eura ili 37,5 posto BDP-a. MMF je, također, ostao pri prijašnjoj projekciji da će pad ekonomije u 2010. godini biti dva posto, dok Vladi za ovu godinu predviđa rast od 0,5 posto.

Dalje se u izvješću Misije MMF navodi da su zarade u državnoj upravi visoke, na što je Vlada u Podgorici uputila zamjerku da nije u obzir uzeta činjenica kako su se prošle godine, radi smanjenja i stabilizacije javne potrošnje, neto zarade smanjile gotovo sedam u državnoj upravi i 3,5 posto u javnim ustanovama. MMF-u su sporna i budžetska jamstva od 150 milijuna eura planirana za Kombinat aluminijuma i Željezaru u Nikšiću. U nesvakidašnji dugačkom priopćenju Ministarstvo financija navelo je da pojedine ocjene u nalazu Misije MMF-a ne odgovaraju činjeničnom stanju, a u kritici te institucije najdalje je otišao potpredsjednik Vlade Vujica Lazović koji se i prije protivio aranžmanu s MMF-om. Lazović je kazao da ne zna želi li MMF takvim prognozama Crnu Goru ‘dovesti u inferiorni položaj’.

• Udemo li u aranžman s MMF-om, gubimo sve instrumente makroekonomskih i ekonomskih samostalnosti u smislu vođenja jasne ekonomskih politike – naglasio je Lazović.

Na Lazovićevu tezu da bi MMF privatizirao sve što se može privatizirati u Crnoj Gori, reagirala je direktorica nevladine organizacije Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Čalović pitajući što se još uopće može privatizirati što još vlast nije prodala. Ona je ocijenila da Vlada zapravo ne želi bilo kakvu vrstu nadzora ali je prinuđena tražiti kredit.

MMF se, prema neslužbenim navodima u tisku, zanimao i za stanje u bankarskom sektoru, s naglaskom na Prvu crnogorsku banku u kojoj gotovo većinski udio ima premijerov brat Aco Đukanović, a nije oduševljen ni autoputom koji je, barem u srednjoročnom razdoblju, neisplativi investicija. Međutim, ono što je ostalo u sjenci polemike Vlade s MMF-om jest činjenica da je neodrživ model rasta isključivo na stranim investicijama.