Dokapitalizacija je bila način dolaska do likvidnih sredstava po vrlo kratkom postupku kad nam je to bilo potrebno. Nažalost, nezadovoljni dioničari bili su protiv svega, pa i protiv toga…
Što je bio povod za sukobe? – Ključni moment bile su akvizicije. Moje je stajalište bilo da ne prodajemo tvrtku strancima. Najviše što sam ja kao najveći dioničar bio spreman prihvatiti bio je nekakav oblik strateškog partnerstva. Tu je došlo do neslaganja jer su ti dioničari imali interesa, i imaju ga, prodati dionice. Ja prema tome imam drukčije stajalište.
Vi ste 2008. uspjeli od troje direktora, odnosno dioničara, otkupiti dionice? – Nije bilo drugog rješenja nego stabilizirati vlasničku strukturu. Troje dioničara prodalo mi je svoje dionice.
Spočitava vam se netransparentna dokapitalizacija Zagorje Tehnobetona? Najprije je Vaba banka kupila njegove dionice, a onda ih je ubrzo Zagorje d.d. otkupilo po većoj cijeni. Pomalo nelogično… – Dokapitalizacija je bila jedan od poteza Uprave, i to veoma logičan. To je bio način dolaska do likvidnih sredstava po vrlo kratkom postupku u trenutku kad nam je to bilo potrebno jer smo u to vrijeme bili u velikim investicijama. Nažalost, nezadovoljni dioničari bili su protiv svega, među ostalim i protiv toga. Oko toga se napravila velika drama, ali tu se ništa bitno nije dogodilo. Zagorje d.d. i dalje je stopostotni vlasnik Zagorje Tehnobetona, osim što u toj tvrtki danas imamo adekvatniji temeljni kapital 81 milijun umjesto 40. Zagorje d.d. otkupilo je, dakle, dionice od Vaba banke kad smo imali odgovarajući priljev novca.
Vodi se niz sporova s malim dioničarima… – Ima određenih sporova. Oni su predložili mirenje, a ja sam ga čak prihvatio. Nadam se da ćemo to riješiti u mirnom procesu. U međuvremenu se mnogo stvari promijenilo, tržište kapitala slomilo se… Uspoređivati 2008. s 2010. nema smisla jer su se u graditeljskoj djelatnosti cijene dionica smanjile sedam-osam puta.
U posljednje vrijeme dobili ste niz novih poslova. Kolike prihode planirate u 2010.? – Ovu smo godinu planirali prilično optimistično. Planiramo 20-postotni rast u odnosu na prošlu godinu. To nije neutemeljeno; ugovoreni poslovi daju nam vjeru da bi se to moglo ostvariti. Vodili smo se politikom ugovaranja radova za široku lepezu investitora, s time da smo stavljali težište na strane ulagače, one iz Austrije, Njemačke, Danske, Izraela. Nadam se da ćemo uskoro izvoditi jedan projekt u Rusiji, za investitora za kojeg smo radili u Hrvatskoj. Takva politika široke lepeze investitora u krizi se pokazala dobrom. Iako smo optimistični, to ne znači da neće biti problema. Naravno, poslovanje će pratiti mnogo problema koji su bili prisutni u prošloj godini, primjerice sve veća nelikvidnost. Mnoge su se tvrtke našle u situaciji, pa i mi, da sporije plaćaju svoje obveze. Nadam se da će se s Vladinim mjerama učiniti mnogo upravo na tom planu.
Hoćete li se i vi prijaviti za novac iz fondova za spas gospodarstva? – Apsolutno. Mislimo da imamo sve preduvijete za to. Stabilna smo tvrtka, imamo projekte i možemo jamčiti da će novac koji će nam se plasirati rezultirati željenim učincima. Jedan bi svakako trebalo biti zaustavljanje smanjenja zaposlenih. Evo, mi tijekom zime nikog nismo otpustili, protivno praksi u građevinskim tvrtkama. Mi smo i sada počeli uobičajen proces zapošljavanja novih radnika. Istodobno ni u jednom trenutku nismo prekinuli program stipendiranja učenika za deficitarna zanimanja.
Često se govori o izlasku domaćih građevinara na inozemna tržišta. Na kojim tržištima domaći građevinari imaju najviše izgleda? – Hrvatsko građiteljstvo veoma se razvilo posljednjih godina. Pokazali smo se kao brzi i učinkoviti građitelji autocesta, u tome smo postigli maksimum. Isto tako u nekim oblicima betonske prefabrikacije. Zatim imamo iskustva u brzoj montažnoj gradnji. S time imamo šanse i u EU, ali svi ćemo, vrlo vjerojatno, ići prema istoku, odnosno zemljama bivše Jugoslavije. No naš je problem skupa radna snaga, točnije veliki doprinosi i porezi, zbog kojih smo nekonkurentni na tim tržištima. Stoga na ta tržišta možemo prenositi isključivo tehnologiju, prodavati svoju pamet, nastupati s inženjerskim kadrom. Mi imamo upravo takav pristup. Ubrzo ćemo završiti jednu takvu investiciju na Kosovu, gdje smo transferirali tehnologiju. To je početna pozicija za razvoj niza djelatnosti koji planiramo razviti u budućnosti.