Home / Tvrtke i tržišta / Očekuje veliki pad BiH proizvodnje

Očekuje veliki pad BiH proizvodnje

Dnevna proizvodnja električne energije u RS-u u siječnju kreće se od 20 do 25 gigavat-sati i veća je od potrošnje, koja je u ovom razdoblju povećana zbog niskih temperatura. To je izjavila glasnogovornica u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS-a Aleksandra Vukašinović. Rekla je da je proizvodnja električne energije veća od potrošnje, koja se kreće od devet do 13 gigavata te da RS ima stabilan elektroenergetski sustav.

Tvornica kablova Kapis u Tomislavgradu, jedno od najuspješnijih proizvodnih poduzeća u Livanjskom kantonu i FBiH, zbog smanjenja proizvodnje i prodaje gotovih proizvoda te utjecaja globalne ekonomske krize otpušta 45 radnika. Direktor Kapisa Predrag Čović izjavio je da je ta tvrtka bila primorana planiranu proizvodnju u ovoj godini smanjiti 30 posto u odnosu na 2009. godinu. Čović je upozorio da privredi prijeti agonija s nesagledivim posljedicama.

Prema podacima Centralne banke BiH, ukupna zaduženost svih domaćih institucionalnih sektora kod banaka u studenome 2009. iznosila je oko 14,1 milijardu KM. Na dugoročne kredite otpada oko 10,4 milijarde KM, a na kratkoročne oko 3,7 milijardi KM. Ukupna zaduženost stanovništva u BiH na kraju studenoga 2009. godine bila je oko 6,3 milijarde KM, dok su krediti privredi iznosili oko 7,3 milijarde KM. Prošle godine povećan je broj nekvalitetnih kredita, odnosno kredita koji se teško otplaćuju ili se nikako ne otplaćuju. Razlog tome je pogoršanje uvjeta poslovanja i opći pad standarda stanovništva, kao posljedica ekonomske krize. Za tri kvartala 2009. godine nekvalitetni krediti iznosili su 4,8 posto od ukupnih kredita i u ovoj godini mogu imati tendenciju povećanja. Banke su mnogo restriktivnije i svoje poslovanje temelje na upravljanju rizicima i sigurnosti plasmana, što je prioritet u odnosu na profit.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Mustafa Mujezinović i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vahid Hečo razgovarali su u Sarajevu s izaslanstvom Deniz banke iz Istanbula, koju je predvodio generalni direktor Hasan Ateš. Razgovarali su o mogućnostima ulaska te banke u bankarski sektor Bosne i Hercegovine, kao i modalitetima financiranja velikih infrastrukturnih projekata u zemlji. Premijer Mujezinović i ministar Hečo posebno su istaknuli mogućnosti investiranja u elektroenergetski sektor i gradnju cestovne infrastrukture. Planiramo u sljedećem razdoblju investirati više od pet milijardi eura u gradnju elektroenergetskih objekata, a namjera nam je da najmanje jedan veliki projekt radimo svojim kapacitetima uz adekvatan i prihvatljiv model kreditnog financiranja – rekao je na sastanku Mustafa Mujezinović. Premijer je dodao da se isto odnosi i na planove kad je u pitanju gradnja autoceste i brzih cesta u Federaciji BiH. Govoreći o mogućnostima bankarskog sektora, federalni premijer rekao je da postoji nekoliko banaka u FBiH koje su zainteresirane za različite načine suradnje i da je ovo dobra prilika da nađu odgovarajuće partnere. Generalni direktor Hasan Ateš rekao je da je Deniz banka peta po veličini u Turskoj, ima 12 milijardi eura aktivnoga kapitala, 450 domaćih i 12 filijala u inozemstvu te više od osam tisuća zaposlenih. Planiramo i u Bosni i Hercegovini otvoriti filijale i financirati velike projekte u putnoj i komunalnoj infrastrukturi, energiji, turizmu, zdravstvu i drugim područjima – rekao je Hasan Ateš, generalni direktor Deniz banke.

Telekom Srpske priopćio je da je prošlu godinu, prema preliminarnim rezultatima, završio uspješno i sukladno s očekivanjima. Ukupni prihod povećan je oko četiri posto u odnosu na godinu prije, kad je iznosio 475,4 milijuna KM, dok su prihodi od redovne djelatnosti porasli tri posto. Najveći porast zabilježili su prihodi od pružanja internetskih usluga, i to više od dvaput, dok su prihodi od usluga mobilne telefonije povećani deset posto.

Federalna vlada razmatrala je i usvojila Bilans energetskih potreba FBiH u ovoj godini. Ove je godine planirana proizvodnja ugljena od ukupno 7,011 milijuna tona, u odnosu na 6,75 milijuna tona ostvarenih u prošloj godini. Potrošnja je u ovoj godini planirana s 6,76 milijuna tona, od čega će za termoelektrane biti osigurano 5,57 milijuna tona. Planirani izvoz je 285 tisuća tona. Tako bilansirane količine trebaju osigurati stabilnu opskrbu svih planiranih potrošača u ovoj godini.

Pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH formirana je Asocijacija metalskog i elektrosektora industrije BiH. Za predsjednika Odbora Asocijacije, koji ima devet članova, izabran je Čazim Hamzić iz FAD Jelaha, a potpredsjednici su Vladimir Božić iz mostarskog Aluminija i Pero Bukejlović iz Trubdenika iz Doboj. Tajnik Asocijacije je Midhat Čehajić.

Kompanija Stanić Invest iz Kreševa i BayWa AG iz Münchena potpisali su joint venture ugovor o osnivanju zajedničkoga franšizno-nacionalnog društva sa sjedištem u Sarajevu. U novom franšizno-nacionalnom društvu BayWa-koncern imat će udio od 51 posto, dok će Stanić Invest, većinski vlasnik tvrtke Feroelektro, participirati s udjelom od 49 posto. BayWa u buduće franšizno-nacionalno društvo donosi svoje dugogodišnje znanje i iskustvo.

Do kraja godine realno je očekivati smanjenje obujma proizvodnje bosanskohercegovačkih kompanija i do 50 posto, veliki pad zaposlenosti, izvoza i ukupnog privređivanja. To je istaknulo na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) za prostor Federacije Bosne i Hercegovine predstavnik poslodavaca Predrag Čović koji je ujedno direktor tvornice Kapis. Razmatrana je i Informacija o realizaciji mjera iz Operativnog plana za implementaciju Socijalnog sporazuma 2009.-2010. i Programa mjera za ublažavanje posljedica globalne ekonomske krize i unapređenje poslovnog ambijenta. Čović je rekao da je stanje u BiH privredi mnogo gore nego što izgleda i da su svi segmenti privrede ugroženi. Federalni ministar financija Vjekoslav Bevanda suglasio se s Čovićevim primjedbama i upozorio na moguće posljedice. – Ako padne realni sektor, sve će pasti – kazao je Bevanda.

Sindikat Hidrogradnje Sarajevo uputio je pismo upozorenja uoči generalnog štrajka na adrese članova Predsjedništva BiH, Vlade FBiH, Saveza samostalnih sindikata i Sindikata građevinaraca, Grada Sarajevo, Vlade Kantona te izvršne direktore tog poduzeća. Radnici Hidrogradnje traže hitnu izmjenu zakona prema kojem bi domaće tvrtke imale pravo prvenstva pri dobivanju poslova. Zahtijeva se i da poslove koji su od državne važnosti i financiraju se iz državnog proračuna izvode državne tvrtke oko kojih bi se okupile ostale domaće kompanije. Unatoč najavama iz tih tvrtki da su na rubu propasti, vlasti tvrde da su nemoćne. – Sve dionice koje se financiraju iz kredita europskih banaka moramo raditi u uskoj konzultaciji s tim institucijama. Moramo raspisati međunarodni javni natječaj i nije predviđena nikakva preferencija za domaće kompanije – rekao je ministar komunikacija i prometa Nail Šećkanović.

Federacija BiH u prosincu 2009. godine ostvarila je izvoz u vrijednosti 304,517.000 KM, što je 5,5 posto manje u odnosu na studeni. Vrijednost uvoza je 708,099.000 KM i 3,2 posto je viši u odnosu na studeni, tako da je trgovinski deficit Federacije BiH u prosincu iznosio 403,582.000 KM. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, pokrivenost uvoza izvozom u Federaciji BiH u prosincu je bila 43 posto i manja je za četiri posto u odnosu na studeni. U prosincu se iz FBiH najviše izvozilo u Hrvatsku, u vrijednosti 52,287.000 KM, i Njemačku, u vrijednosti 47,108.000 KM, a najviše se uvozilo iz Hrvatske, u vrijednosti 131,763.000 KM, i Njemačke, u vrijednosti 86,727.000 KM.