Svi vinogradi moraju imati riješene imovinsko-pravne odnose, ali i biti registrirani kao vinogradi, što većinom nije slučaj.
Od ukupno 33 tisuće hektara vinogradarskih površina domaći bi vinogradari ulaskom Hrvatske u EU mogli ostati barem bez pola njih. Prema Pravilniku o vinogradarstvu i vinarstvu svi vinogradi u Hrvatskoj moraju imati riješene imovinsko-pravne odnose, ali i biti registrirani kao vinogradi. To znači da EU neće priznati vinograd za koji u katastru stoji da je, primjerice, pašnjak, pa će proizvođači vina imati velikih teškoća kako objasniti količinu proizvedenog vina u nerazmjeru s priznatim površinama.
Primjerice, tvrtka Feravino iz Feričanca, u vlasništvu Nexe grupe, ima 150 hektara vinograda, a samo je 50 hektara registrirano kao vinograd. – Imamo dio koji se nekad vodio kao šuma, a na kojem su sada vinogradi. Mnogo toga već smo odradili u skladu s Pravilnikom, ali pred nama je još golem posao – kaže Dražen Horvatek iz Imovinsko-pravne službe u Nexe grupi.
U istoj situaciji i druge tvrtke u Hrvatskoj, a i mali proizvođači grožđa, pogotovo oni koji su se relativno nedavno počeli baviti tim poslom te su kupili zemlju, a još je nisu registrirali kao vinograd. No kao što kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ‘vlasništvo jest neotuđivo, ali i obvezuje’, što znači da sami moraju podnijeti zahtjev, a ne čekati da država za njih to učini. Za to je potrebno pokrenuti postupak za promjenu poljoprivredne kulture u lokalnom uredu za katastar, čije rješavanje je donedavno trajalo oko šest mjeseci, da bi u posljednje vrijeme ta procedura bila ubrzana. Doduše, tvrtke i ozbiljniji proizvođači toga su svjesni, ali, čini se, postoji realna opasnost da neće stići riješiti pitanje svih površina.
