NAJAVE

Uz ukupni promet od 185 milijuna kuna, prethodni trgovinski tjedan završio je stagnacijom odnosno tjednim blagim padom Crobex indeksa od -0,15%. Kao važnije događaje prošloga trgovinskog tjedna na Zagrebačkoj burzi valja istaknuti pojačanu špekulativnu trgovinu dionicama Podravke d.d. i uvođenje market makera (doslovni prijevod stvaraci tržišta) na dionicni Atlantic Grupe d.d.

Iako novost na Zagrebačkoj burzi, market makeri uhodani su koncept na razvijenim tržištima kapitala, gdje, za razliku od Zagrebačke burze, osim jednog market makera po vrijednosnom papiru postoji ih nekoliko za pojedino izdanje.

Vrijedi podsjetiti da su market makeri agenti koji su u svakom trenutku za vrijeme trgovanja spreman kupiti i prodati određeni vrijednosni papir, a zarađuju od razlike kupovne i prodajne cijene svojih ‘zaliha’.

Svakako vrijedi pohvaliti svaku financijsku inovaciju koja dolazi s Zagrebačke burze, a pogotovo onu koju investitorima omogućuje dodatnu likvidnost pri trgovanju, ali ipak se čini da se market makeri u slučaju domaćeg tržišta kapitala nalaze na ‘labavom’ tlu.

Naime, bez instrumenta kratke prodaje, koji još uvijek nije operacionaliziran (iako već nekoliko puta najavljen), market makeri kod nas preuzimaju rizik da potkraj trgovinskog dana neće moći zatvoriti svoje ‘kratke’ pozicije. Većim se investitorima (misli se na investitore s znatnom količinom kapitala) dakle otvara profitna mogućnost da iskoriste tu inherentnu slabost market makera na domaćem tržištu kapitala.

Postoji li takav investor koji je sasvim legitimno spreman drsko izazvati market makere na izdanju Atlantic Grupe, vrijedi tek vidjeti.

Vrijednost Podravkine dionice od početka godine porasla je s 290 na 355 kuna, a ujedno je znatno porastao i promet njome.

Podravka d.d. smatra se jednim od stupova hrvatske proizvodnje hrane i pića, a obujam, širina i priznata kvaliteta proizvodnje tog poduzeća potpuno opravdavaju tu tvrdnju.

Ipak, sumnje na zloporabu položaja nekih vodećih ljudi Podravke koje su se pojavile u ljeto prošle godine i u međuvremenu stvorile opći korupcijski skandal i izrazitu medijsku pažnju, bacile su u sjenu razmatranja o financijskom stanju i poslovanju Podravke. Iako su stručnost, sposobnost odlučivanja i ugled menadžmenta izrazito važni za svako poduzeće, pa tako i za Podravku, najveća bi pažnja investitora trebala biti upravo na prodaji u državi i inozemstvu, financijskoj i imovinskoj poziciji, proizvodnom asortimanu te kvaliteti proizvoda jer su upravo to kvantitativni i kvalitativni pokazatelji koji određuju dugoročnu poziciju kompanije.

Vrijednost Podravke od početka 2010. porasla je s 290 kuna po dionici na 355 kuna odnosno porasla je 22 posto, a prošlog se tjedna njena dionica našla u fokus ulagača, što se vidi i u znatnom rastu prometa. Zadnji objavljeni cjelogodišnji nekonsolidirani revidirani financijski izvještaji Podravke d.d., točnije podaci iz 2008. godine bez uključivanja bilance i računa dobiti i gubitka od ostalih poduzeća Podravka grupe, pokazuju vrijednost aktive od tri milijarde i 643 milijuna kuna. Na dugotrajnu imovinu otpada 57 posto vrijednosti odnosno dvije milijarde i 85 milijuna kuna, a u njoj je dominirala materijalna imovina od milijardu kuna, udjeli (dionice) kod povezanih poduzeća od 531 milijun te dani zajmovi povezanim poduzećima od 231 milijun kuna.

U kratkotrajnoj imovini od milijardu i 554 milijuna kuna potraživanja čine 50 posto vrijednosti ili 729 milijuna kuna, a izražena je i vrijednost zaliha 296 milijuna te gotovog novca od 224 milijuna kuna. Temeljni kapital Podravke iznosio je milijardu i 629 milijuna kuna i činio je više od 99 posto vlasničkoga kapitala. Kratkoročne obveze čine milijardu i 167 milijuna i veće su od dugoročnih, koje iznose 787 milijuna kn. Zanimljivo je da među dugoročnim obvezama nalazimo samo dvije kategorije duga, i to obveze prema bankama te obveze po vrijednosnim papirima. Ukupni prihodi Podravke na kraju 2008. iznosili su dvije milijarde i 465 milijuna kn, a ostvarena je dobit od 806 tisuća kn, što je osjetno manje od ostvarenih tri milijuna i 628 tisuća kn na kraju 2007. godine. EBITDA marža iznosila je 8,44 posto, ROA 0,27 posto, ROE 0,60 posto, iako treba napomenuti da je bruto profitna mraža (omjer poslovnih prihoda i rashoda) bila negativna i iznosila – 2,06 posto.

Bez financijskih bi prihoda Podravka d.d. ostvarila gubitak. Tekući, brzi i novčani omjer iznosili su redom 1,33, 1,08 i 0,19, što govori da je Podravka bila likvidna, dok su podaci da je ukupni dug premašivao vlasnički kapital za 20 posto i niski Altman Z’ score od 1,20 ukazivali na povećanu zaduženost. Ciklus konverzije novca iznosio je 100 dana. Usporedba vremena naplate potraživanja i isplate dobavljača (111 dana nasuprot 57 dana) pak govori da je Podravka mnogo urednija u podmirenju svojih obveza prema svojim dobavljačima nego njeni kupci prema njoj.