Europska iskustva

Na početku su to bile sobe za izradu ratne strategije, a danas je think-tank vrsta neprofitne organizacije koja se bavi istraživanjem i edukacijom u vezi s određenom politikom ili problemom radi utjecaja na javnu raspravu i proces donošenja odluka. Metodom think-tanka služi se Obama, a Mirando Mršić najavio je njezino uvođenje i u naš Predsjednički ured.

Sve što je u vezi s američkim predsjednikom Barackom Obamom posljednjih godina dana ubrzo postaje globalnim trendom. Tako je i obnovljena strast prema think-tanku kotrljajući se svijetom stigla i u Hrvatsku, pa će se prema najavi Miranda Mršića, predstojnika ureda novoizbranog predsjednika Ive Josipovića, u Predsjednički ured uvesti upravo ta metoda organizacije i rada. Josipović bi u sklopu smanjenja ureda trebao, kao što je rekao Mršić, ‘imati konzultacijske skupine za pojedina područja od posebnog interesa, nešto poput think-tankova.’

Think-tank je moderan tip neprofitne organizacije koja se bavi istraživanjem i edukacijom o određenoj javnoj politici ili problemu, a radi utjecaja na javnu raspravu i proces donošenja odluka. Putem organizacije okruglih stolova, izdavanjem različitih publikacija i zagovaranjem određenih interesa, think-tank pokušava istaknuti i formulirati važne političke i druge teme i trebao bi biti generator novih ideja i politika.

Obama je postavši predsjednikom regrutirao šefa tranzicijskog tima neposredno iz redova utjecajnog think-tanka. S druge strane, bivši predsjednik SAD-a George W. Bush osnovao je vlastiti think-tank koji nosi njegovo ime, a trebao bi početi s radom na proljeće. Pomalo oksimoronski s obzirom na to da je riječ o predsjedniku koji je počeo rat na osnovi lažnih saznanja.

Think-tankovi na američkoj političkoj sceni postoje posljednjih stotinjak godina sa sve većim utjecajem. Za vrijeme Drugog svjetskog rata zvali su ih ‘kutije za mozak’, a naziv think-tanka došao je iz američkog govornog jezika kao termin za sobe u kojima su se donosile ratne strategije. Procjenjuje se da danas na svijetu postoji 5.465 think-tankova, od čega njih 1.777 ima bazu u SAD-u. Njihov je utjecaj nemjerljiv. Najutjecajniji think-tankovi neposredno sudjeluju u izradi zakona, strategija i javnog mišljenja. Problem s njima jest u tomu da, iako postoje nezavisni i znanstveno orijentirani think-tankovi, često djeluju u sklopu jedne političke opcije, a s obzirom da je riječ o privatnim organizacijama, izvrstan su alat za politički utjecaj interesnih skupina. I dok kritičari zbog toga takve organizacije smatraju nedemokratskim, s druge strane metode think-tank organizacija mogu izuzetno pridonijeti gospodarskome i demokratskom razvoju.

Koncept think-tank organizacije jest stvaranje široke mreže eksperata i javnih rasprava o aktualnim problemima. Odluči li se to napraviti u uredu novog predsjednika, to je odlično. To ne moraju biti ljudi zapošleni u uredu predsjednika, ali je važno povezivati različita mišljenja i stvoriti konsenzus. Za to je potrebno vrijeme, tolerancija na različitosti i kapacitet traženja sinergijalnih rješenja.

U brojnim europskim zemljama, think-tank organizacije tek dobivaju na javnoj važnosti pa u donošenju zakona i regulativa igraju tek sporadičnu ulogu. U nekim zemljama think-tankovi se ne izdvajaju po funkciji od ostalih udruga civilnoga društva, dok su drugdje isključivo kao istraživački programi vezani uz sveučilišta. U Nizozemskoj i Njemačkoj, primjerice, think-tankovi se nazivaju fundacijama za istraživanja, stranački su i financirani iz državnog proračuna. Nizozemska vlada financira jedan vlastiti think-tank. U mladim demokracijama think-tankovi su tek u razvoju. Zanimljivo, u Rusiji su procijenili u eri glasnosti, međutim, danas im navodno pada broj, ali i utjecaj.

Najava think-tanka u Predsjedničkom uredu novost je na hrvatskom političkom nebu, iako uspješne think-tank organizacije postoje u zemlji već dobar niz godina. Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva CEPOR prvi je think-tank u Hrvatskoj koji se bavi isključivo problematikom malih i srednjih poduzeća (MSP) i poduzetništva. CEPOR je neprofitna organizacija osnovana 2001. od strane akademskih i istraživačkih do udruga gospodarstvenika, razvojnih agencija i poduzetničkih centara. Misija tog think-tanka jest utjecati na javno-političko okruženje naglašavajući ključnu ulogu poduzetništva te malih i srednjih poduzeća u razvoju hrvatskoga gospodarstva.

CEPOR želi pridonijeti oblikovanju poduzetničke kulture te stvaranju poticajnog institucionalnog i regulatornog okvira za poduzetničko djelovanje, radi ostvarivanja snažnog ekonomskog rasta temeljenog na međunarodnoj konkurentnosti. Poput brojnih drugih think-tank institucija CEPOR djeluje s vrlo malim brojem stalno zapošlenih, ali uz korištenje široke mreže eksperata. Samostalno identificira probleme na kojima radi bilo istraživački ili kroz predlaganje politika ili njihovo zagovaranje. Naravno, rade i na projektima nastalima inicijativom drugih, npr. nekog ministarstva, političke stranke, udruge, ali koji u svojim rezultatima kreiraju politiku. Tako je npr. nastala Strategija poticanja ženskog poduzetništva, tj. na inicijativu radne skupine okupljene oko Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Međutim, Singer smatra da je korištenje ekspertize i dalje na niskoj razini.

U gotovo deset godina djelovanja uočili smo da ni hrvatska Vlada, ni njene institucije još nemaju naročitu potrebu za policy-istraživanjima ni policy-preporukama, ali isto tako ni političke stranke ili udruge. Ni u predizbornim kampanjama stranke nisu imale potrebu za ekspertizom koju su im mogle ponuditi think-tank institucije.