Početka recesije nije napravila ništa. Sada pričamo o fondovima pomoći, no odluke su općenite. Piše da će Vlada pomoći jamstvima, a ne zna se za koji iznos niti se znaju kriteriji. Venture-fondovi će funkcionirati: koliko uloži equity fond toliko će dati država. No htio bih vidjeti analizu koliko se takvih ulaganja ostvarilo kada je gospodarstvo bilo u usponu.
Hoćete li ih podržati u Saboru? Glasovat ćemo za ono što mislimo da je od pomoći, ali jamčim da su ove dvije mjere osuđene na neuspjeh. U svakom slučaju, od 10 milijardi kuna najmanje četvrtina bi trebala biti u novcu, odnosno kreditima. I to s kamatama do šest posto i godinu-dvije počeka. Mislim da bi trebalo osnovati dva fonda, jedan koji će sa sedam milijardi kuna pomagati velikim poduzećima, drugi za srednja poduzeća s tri milijarde, jer morate zahvatiti što veći broj zaposlenih.
Lako bi se moglo dogoditi da dio novca ponovno završi kod države. Od planiranih 10 milijardi barem će se dvije-tri sliti natrag državi. No država ne bi smjela profitirati i dio tog novca morala bi ponovno vratiti gospodarstvu. Zato sam rekao da država mora sudjelovati, ali ne samo s jamstvima.
Znači li to da u načelu mjere podržavate uz prihvaćanje nekih izmjena? Vladine mjere kritiziramo zato što se pokazalo da nije bilo zanimanja za venture-fondove ni u boljim vremenima. Naše su tvrtke konzervativne kad je riječ o dijeljenju vlasništva.
Hoće li te mjere onda uopće zaživjeti? Takve nejasne, netransparentne mjere neće zaživjeti. Jamčim da se za milijardu kuna equity kapitala neće naći investitori, a sve dok se ne znaju kriteriji dodjele kredita i jamstava upitan je uspjeh i druge mjere pomoći.
