Deset ključnih potrošačkih trendova

Podatak da u ovom stoljeću u gradovima već živi više od pola svjetskog stanovništva važan je za proizvođače i oglašivače. Život u gradu znači i informiranije, sofisticiranije i umreženije potrošače, zbog čega tvrtke moraju ponuditi transparentniju komunikaciju i izazovnije proizvode i usluge.

I trendovi nazvani ‘komentiranje u stvarnom vremenu’ (real time reviews) i ‘masovno druženje’ (mass mingling) donekle se nastavljaju na spomenuti način, i to posebno zbog dostupne urbane tehnologije koja potrošačima otvara mogućnost vođenja paralelnog života, onog u virtualnom svijetu, u kojem u isto vrijeme može komunicirati s desecima istomišljenika. Da razmišljaju o tim trendovima, pokazale su primjerice kompanija Air Valid i televizijska kuća Channel 4. Naime, Air Valid lansirao je mobilnu aplikaciju EezeeRator koja korisnicima omogućava da šalju poruke, fotografije i komentare tijekom letenja, a britanski Channel 4 trenutačno razvija Facebookovu aplikaciju za šou ‘Come Dine With Me’ koja će fanovima omogućiti da naprave vlastitu inačicu sa svojim prijateljima s Facebooka. Budući da je tehnologija razmazila potrošače, trendwatcheri su naznačili i trend ‘tracking and alerting’, koji u slobodnom prijevodu označava njihovu želju da ne propuštaju važne stvari, da u što kraćem roku dođu do potrebnih informacija i prate apsolutno sve što ih zanima, bila to pošiljka City Expressa ili fizička osoba. U skladu s time lanac fusion-hrane Kogi Korean BBQ otvorio je račun na Twitteru na kojem se mogu pratiti njegovi restorani na četiri kotača. No s obzirom na to da su kompanije prionule na posao praćenja svojih korisnika, trendwatcheri su naznačili i trend.

Trendwatcheri su počeli predstavljati trend sveopće urbanizacije koja je, sasvim logično, utjecala kako na potrošače tako i na proizvode. Doduše, tu je riječ o urbanizaciji na steroidima, sintagmi koja najbolje oslikava strelot rast broja gradskih žitelja. Naime, u prošlom stoljeću samo pet posto čovječanstva živjelo je u gradovima, a 2008. ta je brojka prvi put u povijesti premašila 50 posto. Samo u posljednjih 20 godina broj stanovnika u zemljama u razvoju povećavao se svaki tjedan u prosjeku za nevjerojatna tri milijuna. Budući da, u pravilu, život u gradu znači i informiranije, sofisticiranije i umreženije potrošače, kompanije trebaju ponuditi transparentniju komunikaciju i izazovnije proizvode i usluge. Gradski ponos karta je na koju su igrali brendovi poput Absoluta i Guerlaina sa svojim ograničenim serijama proizvoda čiji su okus i miris inspirirali gradovi poput New Orleansa i New Yorka.

Interesantna je inicijativa švicarskih poduzetnika koji su otvorili banku Swiss DNA Bank. Korišnici moraju jednokratno platiti 399 dolara, a banka će im zauzvrat pohraniti podatke o njihovoj DNA. I to zauvijek. Naravno, uz online svijet kompanije moraju pozornost posvetiti i onom zemaljskom.

S obzirom na to da se potrošači polagano navikavaju na moć koju su dobili zahvaljujući razvoju tehnologije, i od zemaljske komunikacije, proizvoda i usluga počeli su očekivati mnogo više.

To znači da zahtjevnim kupcima treba prilagoditi na ‘pomaknutiji’ način koji će ih zainteresirati, i to upravo onako kako su napravili brendovi Chupa Chups kampanjom koja promovira lizalice za odrasle ili American Apparel s linijom majica na kojima piše ‘Legализe Gay’.

Godinu koja je u tijeku jednim će dijelom obilježiti i redefiniranje luksuza koje će postati sve što potrošači zažele. Bolje rečeno, učine li kompanije u bilo kojem segmentu svoje brendove ‘nedostupnima’, i to ne samo cjenovno nego i kad je riječ o lokaciji na kojoj se proizvodi kupuju ili ponudi, koja je obično vremenski ograničena.

Želeći imati takav luksuz, potrošači bi u 2010. mogli više svog novca davati i ekološki osvještenim proizvodima; njihova kupnja mogla bi se povećati i zbog poteza koji sve češće povlače državne institucije. Primjerice, vlasti Mexico Cityja zabranile su proizvodnju plastičnih vrećica jer nisu biorazgradive, Nicolas Sarkozy planira zaustaviti pretjerano emitiranje ugljikovog dioksida, i to tako što ih planira ‘opaliti’ po džepu, a i kompanija Prêt-à-Manger odlučila je prestati prodavati sendviče s tunom nakon što je emitiran dokumentarac o pretjeranom izlovu te ribe u svjetskim morima.

Uza spomenute trendove ‘trendwatcheri su istaknuli i jedan uistinu dobar pomak u svjetskoj trgovini koji će se nastaviti u 2010. Riječ je o ‘embedded generosityju’ ili, pojednostavljeno, direktnim donacijama, kada dio novca koji kupci izdvajaju za proizvod ili uslugu odlazi u humanitarne akcije ili pak kad za jedan prodani proizvod kompanija drugi donira. Ikea, primjerice, za svaku prodanu svjetiljku Sunnan Led jednu donira Unicefu, a jednim prodanim primjerkom pelena Pampers osigurava se jedno cjeplivo toj svjetskoj humanitarnoj organizaciji. Vlasnici hotela Sage Hospitality dosjetili su se akcije u kojoj pozivaju korisnike da volontiraju najmanje osam sati i zauzvrat dobiju od 50 do čak 100 posto popusta na smještaj u jednom od njihova 52 hotela.

Ako je suditi prema trendwatcherima, godina koja je u tijeku uistinu će obilovati zanimljivim trendovima ili, bolje rečeno, prilikama koje kompanije trebaju znati iskoristiti da bi popunile rupe u svojim financijskim izvješćima. Valja voditi računa o tome da će glavni generator ključnih trendova biti Njegovo Veličanstvo Internet, koji je dobro razmazio potrošače.