I računovodstvo je zanimljiv posao

Vlada Federacije BiH namjerava potaknuti provedbu ambicioznog plana gradnje elektroenergetskih kapaciteta. Planirane investicije premašuju vrijednost od 10 milijardi KM, potvrđeni su premijer FBiH Mustafa Mujezinović i ministar energetike i industrije Vahid Hečo. Rekli su da je predviđena gradnja šest termoelektrana, 14 hidroelektrana, šest vjetroelektrana i 25 minihidroelektrana. Predviđeno je da će ukupna proizvodnja novih elektrana u FBiH biti 2.800 MWh električne energije. Gradnja svih tih objekata, rekao je Hečo, treba početi najkasnije do 2018., a neki od njih počet će se realizirati već ove godine. Najdalje se, rekao je, odmaklo u pripremama za hidroelektrane Vranduk i Ustikolina i za dvije termoelektrane, i to one u Tuzli i Kaknju. Hečo je istaknuo da gradnja nijednog od tih objekata ne znači prodaju i jednog prirodnog izvora potencijalnim ulagačima.

• Ti se resursi neće nikomu dati u vlasništvo – rekao je Hečo.

Federalna vlada planira graditi svojim novcem, odnosno novcem Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede Herceg-Bosne, kreditima, ali i ustupanjem na uporabu objekata strateškim partnerima. Kako je objasnio Mujezinović, planirani objekti sadržani su u strateškom planu i programu razvitka energetskog sektora FBiH koji je prihvatio Federalni parlament. Mujezinović je rekao da je to jedini put da gospodarstvo BiH zauzme bolje mjesto.

• Poenta je da počnemo svojim novcem onoliko koliko možemo i da pozovemo, ali javno, transparentno i općeprihvatljivo, sve koji žele investirati u te projekte – rekao je Mujezinović.

Europski fond za Jugoistočnu Europu (EFSE), najveći svjetski mikrokreditni investicijski fond, osigurao je NLB Razvojnoj banci Banjoj Luci prvi kredit od sedam milijuna eura koji će se iskoristiti za financiranje malih i srednjih poduzeća. Fond će tako omogućiti banci da ponudi financiranje za 500-tinjak poduzetnika i malih poduzeća koja se uglavnom nalaze u ruralnim područjima RS-a, rekla je Silvia Wisniowski, glavna operativka u EFSE-u.

Farmaceutski koncern Hemofarm lani je ostvario 300-tinjak milijuna eura prihoda u lijekovima i infuzijskim rastvorima na 20-ak tržišta, rekao je Miodrag Babić, predsjednik tog koncerna iz Vršća. Babić ističe da se Hemofarm sastoji od matične kuće AD Hemofarma i četiri kćerinske tvrtke koje se bave proizvodnjom; uz udjel još desetak društava realizira se plasman proizvoda. Navede je da je tvrtkin cilj postati vodeći proizvođač i opskrbljivač lijekovima u BiH.

Prvi talgo-vlak, koji bi u Sarajevu trebao stići u veljači, mogao bi se naći na prugama tijekom ljetne turističke sezone, a na nekoj od međunarodnih linija trebao bi prometovati od prosinca, rekao je Smajo Salketić, izvršni direktor Željeznica FBiH.

• Očekujemo da ćemo ga u turističkoj sezoni pustiti u promet na nekoj liniji, ali u prosincu ove godine, kad se bude mijenjao vozni red, njime ćemo sigurno otvoriti neku od važnih međunarodnih linija – istaknuo je Salketić.

Nadzorni odbor Javnog poduzeća Elektroprivreda BiH odlučio je o ulaganju 4,4 milijuna konvertibilnih maraka vlastitog novca u rekonstrukciju srednjoponske i niskonaponske mreže u središnjoj zoni Mostara. Tako će se, navode u Elektroprivredi BiH, poboljšati napajanje električnom energijom otprilike 72 posto kupaca električne energije koje opskrbljuje Elektroprivreda Mostar.

Usprkos globalnoj ekonomskoj krizi, Zenička industrija mljeva – ZIM pozitivno je okončala prošlu, 2009. poslovnu godinu s prihodom većim od devet milijuna konvertibilnih maraka.

• U svibnju prošle godine osjetile su se posljedice krize: obujam proizvodnje počeo je padati i do 26 posto – izjavio je direktor ZIM-a Hajrudin Skender dodavši da su prva četiri i posljednja dva mjeseca 2009. pridonijela pozitivnom rezultatu poslovanja.

Predstavnici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Agencije za privatizaciju u FBiH održali su sastanak s radnicima Fabrike duhana Mostar. Priopćili su im odluku o zaduženju Federalnog zavoda za zapošljavanje da za stotinjak radnika izdvoji 35 tisuća KM jednokratne pomoći.

Pomoćnica ministra Emina Selman rekla je radnicima da je Vlada FBiH, kojoj je ponovno vraćeno 67 posto državnog kapitala tvornica, imenovala privremenih Nadzornih odbor FDM-a i donijela odluku da se 4. veljače održi Skupština na kojoj će se odlučiti o imenovanju stalnog NO-a. Nakon toga raspisao bi se natječaj za izbor direktora FDM-a. Pomoćnik direktora APF-a Hamdija Kulović upoznao je radnike s mogućim načinima privatizacije FDM-a. Prva je opcija da FDM bude prodan metodom neposredne pogodbe, a druga je mogućnost burzovna prodaja dionica. Konstatirano je da bi druga varijanta bila brža.

Livanski rudnik uglja Tušnica, koji se zbog ekonomskih krize i nemogućnosti plasmana našao u gotovo bezizlaznoj situaciji, spašen je zahvaljujući Elektroprivredi BiH, koja je potvrdila potpisivanje ugovora o isporuci 25.000 tona crnog ugljena iz Livna za Termoelektraru Kakanj tijekom ove godine. Direktor Tušnice Niko Barać rekao je da su odgovorni iz Elektroprivrede BiH potvrdili potpisivanje ugovora i da je utvrđen i plan isporuke po mjesecima, koji je na razini isporučenih količina iz prošle godine. Barać je rekao da je u vezi s dogovorom o isporuci uglja TE Kakanj bilo velikih problema jer livanski rudnik nije u sastavu Elektroprivrede BiH kao ostali rudnici u FBiH. Ipak, dogovoreno je da će se ugovor potpisati.

Ukupan obujam proizvodnje u šumarstvu FBiH u 2009. godini u odnosu na 2008. pao je 20-ak posto, rekao je Zdenko Laštro, predsjednik Grupacije šumarstva i drvene industrije Privredne komore FBiH. – U drvenoj je industriji približno ista situacija kao i u primarnoj prerađi, a pad u proizvodnji namještaja manji je u odnosu na prošlu godinu. Osnovni uzrok pada jest stanje na svjetskom tržištu, odnosno manja potražnja za drvenim proizvodima, zatim nedonošenje zakona o šumama Federacije BiH, nepostojanje strategije razvoja šumarstva i drvene industrije, nepravilna raspodjela sirovine i favoriziranje pojedinih kompanija, certificiranje i slični problemi – rekao je Laštro. Izvoz u drvenoj industriji, rekao je, lani je pao 20-ak posto, što je također utjecalo na pad proizvodnje. – Na te smo probleme prije upozoravali vlast. Nismo zadovoljni načinom na koji je reagirala – rekao je Laštro.

Bosnalijek Sarajevo lani je usprkos svjetskoj krizi ostvario neto dobit od devet milijuna KM, što je 11-postotno povećanje u odnosu na 2008. Direktor Bosnalijeka Edin Arslanagić na konferenciji za novinare u povodu 59. rođendana kompanije rekao je da je ukupan prihod od prodaje 107 milijuna KM, što je na razini onog iz 2008. Udjel izvoza, prema riječima Edina Arslanagića, jest 37 posto, a najviše se izvozilo u Istočnu Europu i Rusiju, gdje je ostvarena četvrtina ukupnih prihoda. U 2010., rekao je direktor Bosnalijeka, planira se povećanje ukupne prodaje od tri posto u odnosu na 2009. i prihod od prodaje od 110 milijuna KM, u čemu će izvoz sudjelovati s 42 posto.