SRNEC Veteran apstrakcije i pokretnih skulptura

Izložbena sezona u novom Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu otvorena je retrospektivom Aleksandra Srneca, jednog od najintrigantnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća.

Mnogi umjetnici ne vole otvorenja svojih izložbi, a Aleksandar Srnec (86) prošle je nedjelje obecao svima da će doći, da će ga najbliži njegovi dovesti u novi zagrebački Muzej suvremene umjetnosti gdje je otvorena retrospektiva odabranih djela iz svih njegovih ciklusa i stvaralačkih razdoblja, s više od 400 eksponata. I došao je vidjeti svoju ‘Prisutnu odsutnost’, cjeloviti pregled svojih crteža, slika, grafika, luminokinetičkih objekata, dizajna, fotografija i eksperimentalnih filmova. ‘Sviđa mi se muzej i izložba’, kratko je komentirao Srnec iz svojih invalidskih kolica, nenaviknut na gužvu i brojne posjetitelje koji otkrivaju čar novoga muzeja. Nekadašnji suosnivač avangardne grupe Exat 51, Srnec je likovni istraživač, zanesenjak koji je posebno volio svjetlo i pokret i ukomponirao ih u svoj jedinstveni stvaralački opus.

Ova retrospektivna izložba Aleksandra Srneca organizirana je u suradnji s Gradom Varaždinom, kolekcijom Marinka Sudca i Muzejom suvremene umjetnosti. A uz radove koji su bili predstavljeni na četiri lokacije u Varaždinu, niz je Srneovih pokretnih objekata prvi put izvedenih u inoxu.

Posebnost izložbe u MSU je rekonstrukcija ambijenta LM 191268 premijerno prikazana 1969. godine u nekadašnjoj Galeriji suvremene umjetnosti, prethodnici MSU-a. Srnecova djela kritički su obradili Ješa Denegri, Feđa Vukić i Snježana Pintarić, a filmsku dionicu opisao je Hrvoje Turković. Upravo je filmski animirani Srneov rad vrhunski doprinos i hrvatskoj filmskoj umjetnosti, posebice u radikalno geometriziranu filmu ‘Čovjek i sjena’ koji potpisuje zajedno s Dragom Vunakom.

Stoga se do 14. veljače – dokad je otvorena retrospektiva u Muzeju suvremene umjetnosti – posjetiteljima pruža jedinstvena prilika upoznati djela autora neraskidivo povezana s kolegama Ivanom Piceljom, Vladimirovom Kristlom, Božidarom Rašicom s kojima je nastupio na prvoj izložbi Exata 51. Izložbu prati i niz pedagoških radionica, uza svakodnevna stručna vodstva u 12 i u 16 sati.