CROBEX

Prošli trgovinski tjedan okarakteriziran je i daljnjim pozitivnim sentimentom investitora na Zagrebačkoj burzi. Da optimizam investitora na domaćem tržištu kapitala i dalje ne jenjava svjedoči i povećanje vrijednosti službenog indeksa Crobex za 4,04% uz tek nešto malo veći promet. Izgleda da se među domaćim ulagačima traži razlog više za zadržavanje pozitivnog trenda unatoč nepovoljnim izgledima konačnih godišnjih rezultata kompanija i slaboj makroekonomskoj poziciji gospodarstva.

Jedno od mogućih objašnjenja takvog ponašanja investitora najave su interventnog fiskalnog paketa Vlade Republike Hrvatske. Ako je uzrok daljnjeg pozitivnog sentimenta domaćih ulagača fiskalni paket kojim Vlada planira ‘pokrenuti’ gospodarstvo, njihov bi se optimizam mogao pokazati preuranjenim. Vrijedi napomenuti dvije činjenice. Prva je da je riječ o parafiskalnom fondu (načelno se govori o ‘subvencioniranim’ kreditima poslovnih banaka i privatnom venture kapitalu kao izvorima financiranja) u kojemu Vlada preuzima rizik financiranja nesolventnih poduzeća. Rizik se ogleda kroz potencijalnu nacionalizaciju ‘loše’ imovine odnosno poduzeća (što je izgledan scenarij) te konačno daljnju akumulaciju javnog duga koja nije imala učinak u realnoj privredi. Drugo, multiplikativnim efektima takvog ‘fiskalnog’ paketa (čak i pod uvjetom koordiniranih monetarnih poteza Hrvatske narodne banke) potrebno je određeno vrijeme da se ostvare u realnom sektoru. Kako je zasad riječ samo o jednoj od nekoliko najava takvog fonda, domaći ulagači bi svoj optimizam trebali korigirati za činjenicu da se interventni fond i njegove posljedice na realni sektor, a time i na tržište kapitala, još na polju političke spekulacije.

Stabilnost poslovanja i mogućnost opiranja negativnim tržišnim uvjetima potvrđuje i to da je Jadroplov uspio zadržati visoku likvidnost i nizak iznos zaduženja. Počevši od 2000. godine, svjetsko tržište brodarskih usluga kontinuirano je raslo i time neposredno utjecalo na rast i ekspanziju hrvatskih brodarskih kompanija. Najbolji pokazatelj kretanja tog tržišta je Baltic Dry Index (BDI), odnosno indeks prosječnih dnevnih cijena vozarina u svjetskom brodskom prijevozu, koji je svoj vrhunac dostignuo potkraj svibnja 2008., kad je iznosio 11.771 bod. Od sredine 2008., vozarine su naglo počele rasti. Snažan utjecaj gospodarske krize uzrokovao je nagli pad potražnje za brodarskim uslugama i popraćen je prevelikom ponudom usluga brodarskih kompanija, što je rezultiralo osjetnim slabljjenjem brodarskog tržišta, koje je dosegno najnižu točku početkom prosinca 2008., kad je BDI iznosio svega 671 bod.

Otad do studenoga 2009. BDI indeks se znatno oporavlja i raste na 4.661 bod, uz ponovno zamjetan pad na nešto više od 3.000 bodova potkraj prosinca. Tek unatrag mjesec dana stanje na brodarskom tržištu počelo se popravljati, što je važan podatak uspoređi li se s nagovještajima o završetku intenzivnog dijela svjetske krize. Vozarine i potražnja za prijevozom tereta najvažniji su činitelji za poslovanje brodarskih poduzeća, a pregled financijskog stanja Jadroplova unatrag tri godine odgovor je tog poduzeća na navedene (ne)prilike.

Ukupna imovina Jadroplova je potkraj 2008. iznosila 933 milijuna kuna, a u njoj očekivano dominira transportna imovina (brodovi), s vrijednošću od 472 milijuna kuna. Godinu prije, vrijednost transportne imovine iznosila je čak milijardu 553 milijuna kuna, odnosno 86% ukupne imovine, što govori o izrazito velikom smanjenju vrijednosti flote.

Zanimljivo je u vezi s imovinom da je Jadroplov od 353 milijuna kratkotrajne imovine na kraju 2008. u novcu držao čak 326 milijuna kuna, što je u intervjuu iz kolovoza 2009. godine objašnjeno kao mjera spremnosti na izrazito ciklična kretanja na pomorskom tržištu. S obzirom na to da je Jadroplov i 2007. godine držao velike zalihe novca, može se reći da poduzeće posluje sa zavidno visokom likvidnošću. Novčani omjer na kraju 2008. iznosio je 2,65, a brzi omjer 2,83. Uz to, pokazatelji aktivnosti ukazuju na racionalnu uporabu dostupne imovine i općenito dobro uhodano poslovanje. Unatoč dobrim pokazateljima iz 2008., likvidnost i solventnost pogoršale su se u odnosu na 2007. godinu, a najbolji pokazatelj nastanka krize nagli je pad profitabilnosti i ostvaren gubitak od 43 milijuna kuna potkraj 2008.. To je znatno pogoršanje u odnosu na 86 milijuna kuna dobiti iz 2007. Iako su se ukupni prihodi povećali s 393 milijuna kuna u 2007. na 449 milijuna u 2008., nastanak gubitka ukazuje na nagli rast troškova poslovanja.

No same činjenice da su se prihodi Jadroplova povećali u godini sloma vozarina te da je Jadroplov uspio zadržati visoku likvidnost i nizak iznos zaduženja, govore o stabilnosti poslovanja i mogućnosti opiranja nastupanju naglih negativnih tržišnih uvjeta. Jadroplov d.d. trenutačno u vlasništvu ima pet brodova, a uskoro od Brodosplita očekuje dva nova broda za rasuti teret. Program obnove flote nije stao, što potvrđuje i prošlomjesečna prodaja zastarjelog broda Zrin.