BOLOVANJA

Poslodavci koji od državnih institucija potražuju povrat naknade za bolovanje radnika dulje od 42 radna dana više neće moći tu svotu dobiti ako nisu uplatili doprinose.

Iako je ta odredba na snazi od 1. siječnja 2009. tek je u prosincu 2009. objavljen Pravilnik o postupku prijeboja tražbine na osnovi prava na povrat isplaćene naknade plaće i prava na naknadu plaće s obvezom na osnovi duga za doprinose. Već se iz dužine naziva Pravilnika zaključuje se da je riječ o složenom i socijalno osjetljivom postupku koji treba istodobno osigurati dvije stvari: bolje punjenje državnog pro-računa obveznim doprinosima i minimum socijalne sigurnosti osoba koja su zbog bolesti spriječene raditi.

Prijebaj se provodi za potraživanja poslodavaca, pravnih i fizičkih osoba, za naknade za bolovanje isplaćene radnicima, i potraživanja fizičkih osoba koje su na osnovi obavljanja samostalne djelatnosti obvezno osigurane, a zbog spriječenosti za rad ostvaruju pravo na naknadu za bolovanje.

Podsjećamo da za radnike u radnom odnosu naknada plaće za prva 42 dana bolovanja tereti sredstva poslodavca. Za bolovanje od 43. dana poslodavac radniku isplaćuje naknadu, a zatim od nadežnih zavoda traži povrat isplaćenih iznosa. Za bolovanje prouzročeno ozljedom na radu, poslodavac od prvog dana isplaćuje naknadu i od nadežnog zavoda traži povrat isplaćenog. Poslodavac ima pravo na povrat samo ako je radniku isplatio naknadu, o čemu prilaže dokaze.

Obrtnici i osobe koje obavljaju djelatnosti samostalnih zanimanja također imaju pravo na naknadu za bolovanje, ali tek od 43. dana bolovanja, a u slučaju ozljede na radu, od prvog dana spriječenosti za rad. Međutim, propisi o zdravstvenom osiguranju za njihove naknade dodatni su uvjet. Oni ostvaruju pravo na naknadu za bolovanje samo pod uvjetom da su platili doprinose za zdravstveno osiguranje. Dakle, da bi obrtnik ili osoba koja obavlja djelatnost samostalnog zanimanja uopće došla u položaj da joj se naknada za bolovanje prebija s dugom za doprinose, mora platiti zdravstvene doprinose. Tek kad ostvari pravo na naknadu, dio te naknade koristi se za namirenje duga za ostale doprinose.

Za provođenje obveznog prijeboja zadužena je Financijska agencija. Poslodavci nadležnom zavodu (HZMO ili HZ-ZOZZR) ispostavljaju zahtjev za povrat isplaćene naknade za bolovanje, a obrtnici i osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti izravno se zavodi obraćaju za isplatu svojih naknada. Nadležni zavod će provesti postupak u kojem će utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na refundaciju odnosno prava na isplatu te o tome obavijestiti Financijsku agenciju. Financijska agencija će od Porezne uprave zatražiti podatke o tome ima li tražitelj naknade neizmirenih dugova za bilo koji obvezni doprinos. Porezna uprava je dužna te podatke dostaviti u roku tri dana. Ako je u Poreznoj upravi evidentiran dug, provest će se prijeboj potraživanja naknade za bolovanje i duga za doprinose.

Ako je potraživanje za naknade za bolovanje veće od iznosa duga, namiruje se dug za doprinose, a razlika se isplaćuje nositelju potraživanja. Ako nositelj potraživanja ima dug za različite doprinose, doprinosi se ne namiruju redoslijedom kako je dug nastajao, nego onim propisanim Pravilnikom. U obratnom slučaju, ako je svota duga veća od iznosa naknade za bolovanje na koju nositelj tražbine ima pravo, cijeli se iznos koristi za namirenje duga, osim zaštićene svote. Za fizičke osobe koje potražuju isplatu naknade za svoje bolovanje (obrtnici, samostalna zanimanja) od prijeboja je zaštićen iznos do visine minimalne mjesečne plaće, tj. iznos u visini 2.814 kn na mjesec.

Naknade plaće koje se ostvaruju na temelju prava na osnovi roditeljskog i roditeljskog dopusta nisu predmet prijeboja, jer su zaštićene posebnim zakonom.

Financijska agencija dužna je stjecatelju tražbine odnosno dužniku doprinosa izdati pisanu obavijest o izvršenom prijeboju, kako bi u svojim poslovnim knjigama mogao prevesti odgovarajuća knjiženja. Iskazuje se svota potraživanja za naknade za bolovanje, duga za doprinose i zatezne kamate te iznos obustavljen radi namirenja duga. Odvojeno iskazivanje glavnice duga za doprinose i zateznih kamata naročito je važno za fizičke osobe koje vode poslovne knjige prema propisima o porezu na dohodak, jer se njima zatezne kamate na zakašnjenje u plaćanju doprinosa ne priznaju u porezno dopustive rashode poslovanja.