Novo makroekonomsko okruženje pa ofenziva

Jedan od načina znatnijeg povećanja izvoza jest i privlačenje barem jednog velikog stranog investitora. Tako je napravila Slovenija s Renaultom pa je tvornica Revoz danas najveći slovenski izvoznik, a Srbija to upravo čini s Fiatom u bivšoj kragujevačkoj Zastavi, što bi ukupni izvoz Srbije trebalo povećati 30 posto. Hrvatska takvu priliku sada ima, kaže Novotny, u brodogradnji.

Možemo pozvati velike korejske brodogradnje igrače i pitati ih pod kojim su uvjetima spremni na ulaganje u hrvatsku brodogradnju – kaže Novotny. Hrvatska, doduše, ima veliku otegnotu okolnost u visokim troškovima proizvodnje. Upravo u tome vidi glavni problem Ivan Miloloža, vlasnik tvornice akumulatora Munja, koja izvozi oko 70 posto svojih proizvoda.

Jedino rješenje za povećanje izvoza jest smanjenje cijena proizvoda. Danas je standard kvalitete proizvoda na globalnom tržištu gotovo svugdje isti, jedina je razlika cijena. Uz takve troškove proizvodnje i namete hrvatski proizvod ne može biti konkurentan – kaže Miloloža.

U svakom slučaju, hrvatski izvoz ne može više, kaže tajnik Hrvatskih izvoznika Dubravko Miholić, podnijeti subvencioniranje koje se usmjerava u projekte i sektore koji ne stvaraju dodanu vrijednost i ne otvaraju mogućnost povrata uloženog kapitala. Kad je riječ o pokušajima poticanja izvoza u Hrvatskoj, najambiciozniji od njih je bila Hrvatska izvozna ofenziva (HIO) pokrenuta prije tri godine. No, njeni su rezultati očekivano izostali.

Izvozna ofenziva tek je treći ili četvrti korak. Najprije je nužno promijeniti makroekonomsko okruženje pa organizirati državnu upravu radi podrške izvozu – kaže Jurčić ističući da je kod nas izgrađen sustav u kojem su uvozne robe jeftinije pa je zbog toga izgubljeno ne samo izvozno nego i domaće tržište za hrvatske proizvode.

U Hrvatskim izvoznicima pak kažu da se ne može govoriti o potpunom neuspjehu jer je ‘poboljšana informiranost poduzetnika o problematici izvoza’. A ovih se dana u Ministarstvu gospodarstva, doznajemo, ponovno okupljaju predstavnici partnerskih institucija (APIU, HGK, HUP, HOK i HIZ) na nastavak projekta HIO-a, pa će biti zanimljivo vidjeti što će sada izaći iz njihove radionice. Glavnim kreatorima ekonomske politike izvoz je zasad izgubljen među prioritetima.