Najveća stopa rasta poslovnih prihoda u prvih devet mjeseci prošle godine nije ostvarena u poslovnom segmentu transporta nafte, nego u njezinu skladištenju za domaće tržište.
Naftovod Jadranskog naftovoda d.d. sagrađen je kao uslužno-transportni sustav za prijevoz sirove nafte i skladištenje nafte na terminalima. Kao transportni sustav povezuje rafinerije u panonskoj regiji (Sisak, Lendava, Bosanski Brod, Novi Sad, Pančevo), a preko naftovoda u Mađarskoj može opskrbljivati i rafinerije u Srednjoj Europi. Sastoji se od dvije osnovne tehnološke cjeline: terminala i cjevovoda dugačkog 759 kilometara. Obje cjeline s podsustavima u određenim se okolnostima pojavljuju odvojeno na tržištu pretovarnih, skladišnih i transportnih usluga. Daljnjom disagregacijom naftovodnog sustava dobiva se pet tehnoloških dijelova: terminal Omišalj s tankerskom lukom, magistralni cjevovod Omišalj – Sisak, terminal Sisak kao ishodište transportnih smjerova prema sjeveru i istoku, istočni krak, koji spaja magistralni naftovod s bosanskom rafinerijom u Bosanskom Brodu i sa srpskim rafinerijama u Novom Sadu i Pančevo, te sjeverni krak, koji spaja magistralni naftovod s mađarskim naftovodnim sustavom.
Vladinom uredbom o pojedinim pitanjima o HANDA-inoj djelatnosti (NN 64/2009) toj je agenciji omogućeno ‘stjecanje dionica ili poslovnih udjela u trgovačkim društvima kapitala s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj koja se na temelju dozvole Hrvatske energetske regulatorne agencije bave energetskom djelatnošću skladištenja nafte i naftnih derivata na način kojim će se osigurati udio Agencije u temeljnom kapitalu društva od najmanje 25% zajedno s upravljačkim pravima razmjernima tom udjelu’.
