Dragan Munjiza

Granica opstanka podignuta na milijardu kuna prihoda. U završnom činu preslagivanja snaga na hrvatskome maloprodajnom tržištu važnu će ulogu odigrati to tko će kupiti Kerum. Još će važnije biti to hoće li preko Mercatora na tržište ući neki od najvećih stranih lanaca, poput Tesca ili Carrefoura.

Borba za prvih pet mjesta na ljestvici najvećih i za preživljavanje obilježit će hrvatsku maloprodajnu scenu u 2010. Iako za vrijeme ekonomske krize preuzimanja nisu česta, zbog nemogućnosti podmirenja dugova dio vlasnika trgovačkih lanaca bit će prisiljen prodati svoja poslovna carstva, pa će oni koji se budu mogli domaći izvora financiranja iskoristiti priliku relativno jeftino domaći se tržišnog udjela.

Propast Peveca, prodaja Getroa i najavljenja prodaje Kerumova trgovačkog lanca potvrđuju tu tezu.

Narodni trgovački lanac (NTL), Konzum, Spar samo su neka od imena koja se spominju kao potencijalni Kerumovi kupci. Teško je prognozirati tko bi tu akviziciju u konačnici mogao realizirati, no sigurno je da će bilo kojem kupcu Kerumove trgovine to pomoći da se domogne jednog od prva tri mjesta na ljestvici najvećih trgovaca u zemlji i da je zbog toga riječ o atraktivnoj meti za preuzimanje.

Kerum je atraktivna meta za preuzimanje, i to u prvom redu za trgovačke lance koji nisu previše zastupljeni u dalmatinskoj regiji ili im je u njoj tržišni udio relativno manji u odnosu na ukupni, što upućuje na neiskorištene potencijale njihova rasta u toj regiji (npr. Konzum, Mercator ili Billa). S obzirom na to da je jedan od kriterija za preuzimanje i kompatibilnost poslovnog modela, odnosno prodajnog formata, u obzir dolaze svi oni kojima se format supermarketa uklapa u poslovanje (ponovno Konzum, Mercator, Billa, ali i Diona), ali isto tako, sukladno strategiji povećanja pokrivenosti tržišta diverzifikacijom formata, potencijalno bi i neki drugi trgovački lanci mogli iskazati interes za Kerum. Ponajprije se to odnosi na Spar – misli Dražen Lulić iz konzultantske tvrtke Caper.

Uz kompatibilnost, kad je riječ o kupnji Kerumovih trgovina, iznimno je važan kriterij, naravno, financijska sposobnost za tu akviziciju. Na tom pak testu padaju mnogi. Analitičari misle da čak ni najveći, Konzum, trenutačno ne može progutati taj zalogaj. Pitanje je i može li to napraviti zbog Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja s obzirom na to da se Konzum prilično približio zakonski dopuštenom udjelu na tržištu.

Konzum bi se vrlo rado uključio u kupnju Kerumovih trgovina jer su one dobro pozicionirane u dva najveća hrvatska grada i dobar su format koji sada prolazi na tržištu, ali i zbog toga da netko drugi ne kupi toliko kvadrata prodajnog prostora. Međutim, Agrokor nema novca za tu akviziciju i zbog tržišnoga udjela to i ne može učiniti – kaže konzultant Dragan Munjiza, koji misli da je prirodan kupac Keruma NTL i da očekuje da to udruženje preuzme splitski trgovački lanac.

Većina analitičara ipak misli da je malo vjerojatno da NTL bude kupac, što objašnjavaju time da nijedna banka trenutačno nije spremna financirati takvo preuzimanje.

U uvjetima otežanog dobivanja kredita i općenito kreditiranja prema znatno nepovoljnijim uvjetima zbog nedostatka gotovine teško mogu vidjeti NTL kao kupca Kerumova lanca, i to najviše zbog potrebne svježe financijske injekcije za druge njegove projekte. Prilike za ekspanziju u 2010. očekuju prije svega trgovce koji mogu uredno izvršavati svoje kratkoročne i dugoročne obveze – objašnjava konzultant Damir Firšt.

Kao i Konzumu, i NTL-u bi preuzimanje Kerumovih trgovina moglo biti problem zbog tržišnog natjecanja. Član NTL-a, trgovački lanac Tommy, naime, prema AZTN-u ima najveći tržišni udjel u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a Kerum je na trećem mjestu.

Na pitanje o eventualnoj kupnji Kerumovih trgovina Dario Mamić, član Uprave tog trgovačkog lanca, odgovorio je da ne može o tome spekulirati jer u tome ima mnogo ‘ako’. Tommy je tržišni lider u maloprodaji Splitsko-dalmatinske županije, ali u ovom trenutku ne možemo spekulirati hoće li se uopće koncentrirati tržišni subjekti, a kamoli o eventualnim učincima koncentracije. Konačno, postoji i državna agencija koja ocjenjuje takve procese ako se i kad se dogode – objasnio je Mamić.

Tvrtke članice NTL-a u svakom su slučaju zaigrije za tu akviziciju, što se može vidjeti iz izjava Josipa Milavića, vlasnika Studenca, ali i Georga Gavrilovića, koji nam je u telefonskom razgovoru rekao da je NTL-ovo preuzimanje Kerumovih trgovina logičan potez. Prema njegovim riječima, dođe li do kupnje, u njoj bi trebale sudjelovati sve članice NTL-a (a ne samo dio). Opovrgnuo je da nemaju financijsku mogućnost povući takav potez.

U NTL-u su prilično jake tvrtke poput Čakovečkih mlinova, Tommyja, Gavrilovića, zato vjerujem da možemo zajedno realizirati akviziciju. Nećemo tako lako pustiti Kerum – rekao je Gavrilović.

Koliku će cijenu kupac Kerumova trgovačkog carstva morati platiti, bio to NTL ili netko drugi, pitanje je na koje je teško dati odgovor bez detaljne revizije poslovnih knjiga. Ipak, pojedini konzultanti procjenjuju da bi Kerumove trgovine mogle vrijediti od 30 do 40 posto godišnjeg prihoda, odnosno od 60 do 80 milijuna eura, a drugi pak misle da zbog velike zaduženosti (Kerumove ukupne obveze na kraju 2008. bile su 1,27 milijardi, a ukupna imovina vrijedila je otprilike 1,5 milijardi kuna) vrijednost tog lanca znatno manja.

Još jedna potencijalna akvizicija mogla bi unijeti velike promjene na domaću, ali i regionalnu trgovačku scenu – prodaja Mercatora. Doduše, o toj prodaji govori se već više od godinu dana a da se ne nazire potencijalni kupac, pa je pitanje hoće li se stvari pomaknuti i u 2010.

S obzirom na sadašnje ekspanzijske aktivnosti i očekivane poslovne rezultate ne čini se izglednim da će se Mercatorovi većinski vlasnici uskoro odlučiti na prodaju svojih udjela. Međutim, Mercator je svakako atraktivna potencijalna akvizicija koja za trgovačke lance koji još nisu zastupljeni u regiji, i to prije svega zato što je razvio respektabilno poslovanje u cijeloj regiji za razliku od ostalih većih lanaca u regiji, manje-više fokusiranih na domaći tržište – smatra Lulić.

Međutim, bez obzira na to realizirala se ta prodaja u ovoj godini ili poslije, sigurno će potaknuti konsolidaciju cjelokupnog tržišta bivše Jugoslavije. Velika je vjerojatnost da preko Mercatora neki veći strani lanci, poput Tesca ili Carrefoura, kroče na to tržište.

Već nekoliko godina jedan od najvećih svjetskih igrača u trgovini aktivno istražuje mogućnost ulaska na tržište Jugoistočne Europe preuzimanjem prethodno spojenog regionalnog trgovca (Mercator plus Delta plus Agrokor) ili dijela toga. Mercator je donedavno bio premalen da bi bio zanimljiv takvom sektorskom lideru. Takav prodajni paket dosad nije bio ostvariv, što zbog prevelikih procjena vrijednosti trgovačkog biznisa vlasnika, što zbog njihovih individualnih strateških planova koji su se u nekim dijelovima sukobljavali s regionalnim interesima drugih lanaca. Dok su se svi drugi trgovci pomalo uljuljali u dosadašnje tržišne udjele, akvizicija Getroa postavlja Mercator u aktivnu poziciju. Uspjelo li Mercator u Getrou postaviti stvari na pravi način, vjerujem da će iduća godina, 2011., iznenaditi ostale trgovce njihovim smanjivanjem tržišnog udjela – predviđa Firšt.

Uz Mercator i Kerum na prodaju bi se mogli naći i mnogi drugi trgovački lanci, osobito oni s manje od milijardu kuna prihoda. Pad potrošnje, kreditna zaduženost iznad prihvatljive razine mogle bi mogla natjerati na prodaju ispod prave vrijednosti ili na udruživanje. U suprotnom, nije isključeno da će ih snaći sudbina Peveca.

U ovoj godini moglo bi doći do prodaje/kupnje/udruživanja mnogih malih trgovačkih lanaca ispod milijarde prometa. Ne dogodi li se to, bojim se pevecizacije u sektoru – pesimističan je konzultant Damir Horvat.