Banka za međunarodna poravnanja objavila je paket prijedloga za jačanje kapitalnih pozicija i likvidnosti za povećanje otpornosti bankarskog sektora.
Reforme koje BIS namjerava provesti temelje se na povećanju kvalitete kapitalne osnove i opsega rizika smanjenjem cikličnih i povećanjem protucikličnih rezervi te na promjenama u načinu obračuna rizičnosti kapitala.
Jedan je od glavnih razloga toliko dubine ekonomske i financijske krize jest i to da što su se bankarski sustavi u mnogim zemljama temeljili na brzom rastu bilanci i izvanbilančnih stavaka. Rast je u isto vrijeme bio pratila postupna erozija kvalitete osnovnog kapitala koji se gradio upravo iz dobiti utemeljenoj na nekontroliranom rastu bilanci sumnjivim plasmanima. Stoga bankarski sustav nije mogao apsorbirati sistemskih gubitke u kreditnom portfelju niti se mogao izboriti s izvanbilančnim stavkama izgrađenima u sjeni bankarskog poslovanja sekturizacijom. Kriza se dodatno produbila procesom povezanih i umreženih transakcija koje su najviše sličile na lance sreće koje su građani u Hrvatskoj prolazili na početku stvaranja tržišne ekonomije. Tijekom najdublje krize tržište je izgubilo povjerenje u likvidnost, a i u solventnost. Slabosti bankarskog sustava prelije su se na preostali financijski sektor i na poduzeća i na građane, što je rezultiralo povlačenjem likvidnosti i smanjenjem raspoloživosti kredita.
Reforme koje BIS namjerava provesti zasnivaju se na sljedećem: a) povećanju kvalitete kapitalne osnove i njezine konzistentnosti te transparentnosti; b) povećanju opsega rizika; c) smanjenje protucikličnih i povećanje protucikličkih rezervi; i d) promjene u načinu obračuna rizičnosti kapitala.
Povećanje kvalitete i veličine kapitalne osnove bit će sigurno jedna od najvažnijih mjera za buduće izbjegavanje krize. Veličina adekvatnosti kapitala potkraj prvog se kvartala u Hrvatskoj podiže s 10 na 12 posto, pa se već može vidjeti kojim će bankama trebati dokapitalizacija. Ista je stvar i na globalnoj razini jer je ključno da izloženost banke riziku bude poduprta visokokvalitetnom kapitalnom osnovom. Tijekom krize primijetile su se razlike u načinu definiranja osnovnog kapitala u različitim bankarskim sustavima. Stoga je BIS za konzultacije objavio cijelu listu mjera da bi se povećala kvaliteta, konzistentnost i transparentnost regulacije kapitalne osnove. Prije svega, to će se odnositi na jamstveni kapital banke. Ostali hibridni oblici kapitala ograničeni na 15 posto jamstvenog kapitala jednostavno će se tijekom vremena napustiti.
