Ono što bi moglo znatno poboljšati bilancu IGH-a, ali i ostalih hrvatskih tvrtki uključenih u konzorcij autocesta je Bar – Boljare u Crnoj Gori. Posao vrijedniji od dvije milijarde eura trebao bi, ako se realizira, osigurati mirnu budućnost Instituta IGH, Konstruktor i Tehnike za nekoliko sljedećih godina. Konzorcij je trenutačno osigurao 1,4 milijarde eura, ali taj mu iznos nije dovoljan za pokriće čitavog posla, pa je od crnogorske Vlade tražio odgodu kako bi s europskim financijskim institucijama mogao dogovoriti kreditiranje ostatka potrebnog iznosa.
-
Očekujem da bismo u Crnoj Gori mogli početi raditi polovicom sljedeće godine. Udio naše tvrtke u poslovima je 70 milijuna eura, a budući da projektiranje dolazi na startu posla, IGH bi trebao biti prvi koji bi od tog posla trebao postići konkretno financijske rezultate – komentirao Radić.
-
Malo sputavajuće za inozemnu ekspanziju kompanije djelovala je objava potkraj listopada da je približno 20 posto ugovorenih poslova u inozemstvu otpalo, međutim, oni se uglavnom odnose na rusko tržište – mišljenje je Špoljara o inozemnom usmjerenju kompanije.
Kako bi se što bolje pripremio za najvjerovatnije još jednu recesijsku godinu, IGH je odustao od svih projekata koji nemaju izgleda za brzu kapitalizaciju, prije svega u sferi onoga što se kolokvijalno naziva developerskim poslovima. Odustaje se od projekta Črnomerec, nekretninskog projekta u blizini Pelješkog mosta koji je planiran u suradnji sa splitskim Konstruktorom, razmišlja se o prodaji udjela u Spaladium areni te o povlačenju ili stavljanju na čekanje još nekih projekata za koje je ocijenjeno da ne mogu donijeti trenutačne prihode.
- Odustajanje od razvojnih projekata donijet će svojevrsno olakšanje za likvidnost poduzeća, racionalizirati upotrebu radnoga kapitala i posljedično novčanog tijeka te smanjiti trošak kamata. No, izgledan spor u vezi s odustajanjem od projekta Zagrepčanka mogao bi rezultirati otpisom već uplaćenih predujmov, što bi moglo opteretiti rezultat poslovanja u godini opisa. Također, odustajanje od projekata moglo bi korigirati očekivane stope rasta, ali i snažniji porast marži. Projekt Zagrepčanka, ali i drugi razvojni projekti iz portfelja, uglavnom financirani polugom, opterećivali su bilancu poduzeća te su zaduženost držali na relativno visokoj razini. Odustajanje od njih zaduženost će vratiti na prihvatljivije razine – mišljenje je Špoljara o tim potezima IGH-a.
IGH će svoje snage usmjeriti u dva projekta, oba u Zagrebu, za koje očekuje da bi mogli čak i u sadašnjim vremenima rezultirati profitom. Riječ je o Bundek i Ban centru, stambeno-poslovnim građevinama više cjenovne razine na vrlo atraktivnim lokacijama.
