Što će obilježavati 2010.

Prilike uključuju privatizaciju javnog sektora, financiranje spajanja i preuzimanja, rast turističke potražnje te investicije u alternativne izvore energije. S druge strane, opasnosti su rast nezaposlenosti i pad kupovne moći, rast nenaplativih kredita, povećanje rezervacija i zadržavanje visokih kamata za kredite poduzećima.

Nastavit će se trend smanjenja likvidnosti, skupljih izvora financiranja i rasta kreditnih marži, što će smanjiti investicijske aktivnosti. Iduća će godina biti obilježena i ovisnošću o dugoročnim izvorima kapitala iz inozemstva, većom potražnjom za kreditima te restriktivnijim uvjetima njihova odobrenja.

Bankari procjenjuju da će se bankarsko tržište početi postupno oporavljati tek u drugom polugodištu iduće godine. Oporavak ovisi o brzini rasta realnog sektora.

Domaće bankarsko tržište od početka krize suočeno je sa stagnacijom rasta domaće štednje i smanjenim priljevom inozemnoga kapitala. Produljenjem krize smanjila se i potražnja za kreditima, prije svega investicijskim. Takvi će uvjeti poslovanja banaka prevladavati i u 2010. Bankari ocjenjuju da postupni oporavak mogu očekivati tek u drugom polugodištu iduće godine. Naime, oporavak bankarskog tržišta ovisi o brzini kojom će rasti realni sektor, a čini se da neće brzo. Analitičari procjenjuju da rast BDP-a u idućih nekoliko godina neće premašiti mršavih dva posto. U Zagrebačkoj banci kažu da će unatoč naznakama pozitivnih trendova u globalnoj financijskoj industriji iduća godina i dalje biti puna neizvjesnosti. Zato bi se trebali pripremiti za moguće dodatne negativne scenarije, ali istodobno biti spremni i iskoristiti nove prilike koje se u 2010. mogu pojaviti.

Zbog kontinuiranog prilagođavanja ukupnih troškova trenutačnim gospodarskim neprilikama, očekujemo stabilno poslovanje i uz očekivani daljnji rast troškova rezervacija. Postoje naznake da će izvori financiranja i na domaćem i na inozemnom tržištu biti nešto jeftiniji nego ove godine. Stoga očekujemo da bi iduće godine moglo uslijediti postupno snižavanje kamatnih stopa. Već se sada ostvaruju prilike ugovaranja većih posebnih aranžmana s inozemnim kreditorima koji za nove razvojne projekte donose povoljniju cijenu i uvjete kredita, primjerice za malo poduzetništvo. Sredstvima iz takvih kredita poticat će se razvojni projekti poduzetnika koji podižu volumen njihova poslovanja, posebno u turizmu i poljoprivredi – kažu u Zabi.

No upozoravaju da će ukupan rast novih kredita za poduzeća i građane ovisiti o makroekonomskim okolnostima zemlje, stanju u državnim financijama, kretanju razine osobnih dohodaka kao i razini ukupne zaposlenosti. Omjer novih kredita privatnog i javnog sektora u najvećoj će mjeri ovisiti o nužnim potrebama države u podmirivanju nostalgije dospjelog duga. U PBZ-u očekuju skromni rast i štednje i kredita. Pri tome će najlakši pristup kreditima imati najmanje rizični klijenti. U 2010. godini očekuju stagnaciju BDP-a, uz rizik lagano negativnog rasta. Iduće godine stupa na snagu i novi Zakon o kreditnim institucijama pa će se banke morati prilagođavati novom regulatornom okviru, što je, kažu, važan element kod donošenja odluka banaka.

Tijekom 2010. godine može se očekivati i lagano smanjenje kamata. Temeljni razlog stagnacije, odnosno pada kamatnih stopa u 2010. godini mogao bi biti manjak potražnje za kreditima.