Opstat 6e agencije koje 6e za manje novca nuditi inovativnija rjesenja

Najviše kompanija povećat će ulaganja u virtualni svijet, kroz poboljšanje svojih internetskih stranica i povećanje prisutnosti na socijalnim mrežama. Oglašavanje u tiskovinama birat će se više na temelju specijalizacije, a manje naklade.

No, unatoč tomu što su nakon krize imale mnogo veće tržišne udjele ili barem bile u prednosti pred konkurencijom, vlasnici domaćih kompanija bili su poprilično nemilosrdni prema proračunima, a vrlo će vjerojatno tu praksu nastaviti i u sljedećoj godini.

Direktna posljedica rezanja marketinških proračuna u ovoj godini bili su i drastični padovi prihoda medija i marketinških agencija, kotrljali su se otkazi, spuštale cijene medijskog prostora, a situaciju dodatno pogoršavaju nestimulativni zakoni, odnosno novi parafiskalni namet (primjerice naknada za članstvo u Turističkoj zajednici, za koju i agencije i mediji trebaju izdvajati od 0,15 do 0,25 svojih ukupnih prihoda).

I kad se na stol rasprostru podaci o tome koliko je palo tržište oglašavanja (prema procjenama 30 posto), logično je zaključiti da je pred medijima i agencijama teška godina u kojoj će trebati uložiti izvanserijske napore kako bi od domaćih kompanija izvukli novac za kampanje.

Prema istraživanju agencije inspiracija.com, broj oglašivača rast će zbog takozvane ‘perceptivne deblokade’. Taj trend možda neće biti nužno vezan uz stvarne financijske rezultate tvrtki, već potrebu daljnje razvoja poslovanja nakon prve godine globalne gospodarske krize.

No, kako stvari stoje, oglašivači će u sljedećoj godini biti pažljiviji kad je riječ o raspoređivanju proračuna, koji će vrlo često krojiti na mjesečnoj ili kvartalnoj bazi. Odluke će se, dakle, temeljiti na ispunjenju kratkoročnih ciljeva, pri čemu će veliku ulogu igrati cijena medija.

A ima li što jeftinije od interneta? Kako potvrđuju istraživanja, najviše kompanija odlučit će se povećati ulaganja u virtualni svijet i to što kroz poboljšanje svojih internetskih stranica, što kroz povećanje prisutnosti na socijalnim mrežama. One su se pokazale dobrim alatom za targetiranje, pri čemu priču vode Facebook i Twitter. Na Facebooku se oglašuju uz profile korisnika na koje se cilja temeljem njihovih podataka poput dobi, spola ili interesa.

Također, marketinške agencije sve češće dobivaju narudžbe da kreiraju aplikacije koje će zainteresirati korisnike, zabaviti ih i ‘natjerati’ da angažiraju što više svojih prijatelja. S obzirom na to da su mnogi oglašivači ove godine predstavili svoje inačice Facebooka, korisnicima će u sljedećoj trebati ponuditi nešto više.

Primjera radi, globalni brend Ikea poigrao se s mogućnostima koje nudi Facebook i pristupio oglašavanju na uistinu zanimljiv način. Naime, jedan od menadžera u kompaniji otvorio je svoj Facebook profil na kojem je postavio fotografije namještaja te poručio prijateljima da tko se prvi označi na fotografiji dobiva komad namještaja ili pokušta kakav želi uz poruku da vi jest proširi dalje.

Za pretpostaviti je da se uistinu velik broj korisnika pridružilo virtualnoj utrci za Ikeine proizvode, a promocija brenda ostvarena je praktički bez ulaganja. S idejom da ulože što manje, a ostvare što više, kompanije otvaraju i svoje profile na Twitteru, koji se posljednjih mjeseci u Hrvatskoj pokazao vrlo zanimljivim alatom za izgradnju brenda i interakciju s korisnicima.

Ipak, privući pažnju korisnika na Twitteru mnogo je teže, njih nije dovoljno samo zabaviti, već ih treba zainteresirati, ponuditi im nove vrijednosti i potaknuti na interakciju. Kompanije koje se uspje nametnuti svojim znanjem i pristupom korisnicima za uzvrat će dobiti mnogo više nego na nekim drugim mrežama budući da su istraživanja pokazala da su korisnici Twittera kategorija inovatora i ranih usvajača proizvoda i usluga, a s obzirom na njihov angažman, idealan su medij za dobar stari marketing od usta do usta.

Koliko su socijalne mreže i virtualni sadržaj koje kreiraju korisnici bitan medij za promociju proizvoda ili usluga pokazao je i brend bombona Skittles, koji je ove godine predstavio svoju internetsku stranicu u kojoj su integrirani popularni servisi poput YouTubea, Wikipedije, Facebooka i Twittera. Umjesto klasičnih ‘tabova’ o kompaniji, proizvodima i oglašavanju, korpo-

I tradicionalni, zemaljski mediji, morat će dio te internetske kulture uvrstiti i u svoj sadržaj. Bolje rečeno, internet je učinio potrošače odlučnijim, dao im je izvjesnu moć, a osjećaju se slobodnim da sve ono što im ne štima sa sadržajem u klasičnim medijima objave u virtualnom svijetu.

Isto kao što će mediji morati ponuditi kvalitetu i oglašivači će morati ponuditi dodanu vrijednost i svoje pametne kampanje razvucći na više medija imajući pritom na umu interakciju s potrošačima. Klasičnim televizijskim spotovima prethodit će viralne kampanje na internetu (kao što je T-Mobileova kampanja ‘Life’s for sharing’), eventi će se promovirati putem socijalnih mreža i videoservisa, dok će kompanije koje se planiraju oglašavati u tiskovinama birati temeljem specijalizacije, a manje naklade.